ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) - U povodu 130. obljetnice smrti hrvatskog pjesnika Petra Preradovića danas su vijence na njegov grob na zagrebačkom Mirogoju položili članovi Matice hrvatske Koprivnice i Virovitice, župan
Virovitičko-podravske županije Ivan Begović te načelnici općina Pitomača i Grabrovnica, rodnog sela pjesnika.
ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) - U povodu 130. obljetnice smrti
hrvatskog pjesnika Petra Preradovića danas su vijence na njegov
grob na zagrebačkom Mirogoju položili članovi Matice hrvatske
Koprivnice i Virovitice, župan Virovitičko-podravske županije
Ivan Begović te načelnici općina Pitomača i Grabrovnica, rodnog
sela pjesnika. #L#
Najavljeno je da će se na jesen, u studenom, u rodnom selu pjesnika
održati svečana akademija te predstaviti novi broj Podravskog
zbornika za 2002. posvećen djelu hrvatskog pjesnika Petra
Preradovića.
Petar Preradović rođen je 1818. u Grabrovnici, a umro je 18.
kolovoza 1872. u Fahrafeldu (Beč). Vojnu akademiju završio je u
Bečkom Novom Mjestu, te je nakon toga služio kao oficir, a kasnije i
general-major. Preradović je počeo pisati u Milanu na njemačkom
jeziku, ali i ti prvi stihovi pod utjecajem Ivana Kukuljevića
otkrivaju njegovo rodoljublje. Prva pjesma na hrvatskom je
poslanica Spiri Domitroviću, no Preradovićev književni rad počinje
s pjesmom "Zora puca, bit će dana", koju je napisao u Zadru za Zoru
dalmatinsku (1844.). Prva zbirka Prvenci objavljena je dvije
godine kasnije (1846), a Nove pjesme (1851). Preradović je pisao
rodoljubne pjesme (Putnik, Pozdrav domovini, Djed i unuk),
ljubavne pjesme (Mrtva ljubav; Miruj, miruj, srce moje i Kad),
pjesme alavenstvu i jeziku (oda Slavjanstvu; Rodu o jeziku; Jezik
roda moga) te epske (Starac klesar; Zmija; Mujezin) i refleksivne
pjesme (Ljudsko srce; Smrt; Zvijezde). Poslije Novih pjesama
dramatizira ep o Kraljeviću marku, piše libreto na motiv o
Vladimiru i Kosari i Prvi ljudi.
Svojim izrazom, plodnošću i raznolikošću, Preradović spada u prvi
red hrvatskih pjesnika, napose hrvatskog preporoda.
(Hina) bma db