SLO DELO 24. VIII. 2002. RIBARE LI AMERIKANCI?

SLOVENIJA DELO 24. VIII. 2002. Ribarenje u mutnom zaljevu Ima ikakvih osnova u traču s ljubljanske ulice da slovensko- hrvatskim sporom oko Piranskog zaljeva odnosno Savudrijske vale dirigiraju Amerikanci? Na mišljenja kako je eskalacija spora iz zadnjih tjedana vođena željom slovenskih proatlantista da pojačaju još uvijek nedostatnu potporu biračkog tijela priključivanju Slovenije NATO savezu (jer konflikt s Hrvatskom provocira osjećaj ugroženosti i potrebu novog "bježanja s Balkana", dok realan osjećaj stabilnosti preferira opredjeljenje - EU trebamo, NATO je nepotreban trošak) na oprezan način upozoravaju dva priloga u subotnjem "Delu". Sociolog i među članovima lijevog centra ugledni kolumnist Vlado Miheljak oštro kritizira ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela zbog njegovih izjava koje su zadnjih dana izazvale žestoke protuizjave s hrvatske strane. "Hrvati su zadnjih dana napravili više nerazumljivih poteza, ali je naš državni vrh unatoč pritiscima javnosti sve do nedavno pokazivao veliku mjeru suzdržanosti i opreza. Sve do provokativne Rupelove izjave na konferenciji za novinare, gdje je među ostalim prepotentno izjavio da će Slovenija podržavati uključivanje ,južne susjede" Hrvatske u euroatlantske asocijacije ako Hrvati prema Sloveniji budu imali konstruktivan odnos. Zamislite tu nepristojnost i oholost ministra vanjskih poslova: Ni Sloveniji - kojoj se stalno postavljaju novi uvjeti - nije još jasno hoće li uspjeti ući u EU i NATO, a već prijetimo Hrvatskoj da ćemo se u slučaju da ne bude konstruktivna baviti strateški manje važnim pitanjima", ocjenjuje Miheljak. Rupel, umjesto na odnose s Hrvatskom, diplomatsku energiju gubi na dokazivanje da je Sloveniji članstvo u NATO savezu važnije od EU-a, a na njegov "težak gaf" u izjavama prema Hrvatskoj nisu, "na žalost" tvrdi Miheljak, reagirali ni premijer Drnovšek ni predsjednik Kučan. Arogantan odnos kakav slovenski ministar pokazuje prema Hrvatima, tvrdi Rupeljak, Slovenci su mogli osjetiti niz odnosa koju je Italija imala prema Sloveniji u vrijeme prve Berlusconijeve vlade, no takve su tonove kasnije u Italiji spustili, a austrijska i talijanska diplomacija imaju mnogo više diplomatske mudrosti i takta, mišljenje je Miheljaka, Rupelova kolege s fakulteta političkih znanosti dok se Rupel krajem osamdesetih prošlog stoljeća nije uključio u aktivnu politiku. U sjeni odlučivanja o NATO savezu, Slovenija je postala svojevrstan test odnosno pilot-projekt, tvrdi u drugom članku Dejan Pušenjak. Riječ je o tome da Europa u vrijeme konflikta sa SAD-om oko nadležnosti ICC-a gleda hoće li se nastavak spora između Slovenije i Hrvatske moći riješiti bez SAD-a na koje je do sada uvijek računala kad su zatajili njeni vlastiti sigurnosni mehanizmi, pozivanje na ljudska prava i druge međunarodne dokumente. "Nije pretjerano reći da rješenje spora između Slovenije i Hrvatske može biti dokazom da se Europa i bez vojnih postrojba SAD-a konačno može sama postaviti na svoje noge.", piše Pušenjak koji tvrdi da bi dokaz o postavljanju Europe na vlastite noge bilo odbijanje američkih stajališta o Međunarodnom kaznenom sudu, odnosno izuzimanju Amerikanaca od njegove nadležnosti. "Ako dio slovenske javnosti koji ulasku u NATO nije naklonjen ima išta snage onda je sada pravo vrijeme da intervenira", piše Pušenjak.