ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Rezultati najnovijeg istraživanja Centra za regionalna istraživanja - GfK Grupe o raspoloživim prihodima i kupovnoj snazi u regijama Europe pokazuju da je Švicarska oaza obilja, a i sedam od ukupno osam
najbogatijih regija Europe nalazi se upravo u Švicarskoj Konfederaciji.
ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Rezultati najnovijeg istraživanja
Centra za regionalna istraživanja - GfK Grupe o raspoloživim
prihodima i kupovnoj snazi u regijama Europe pokazuju da je
Švicarska oaza obilja, a i sedam od ukupno osam najbogatijih regija
Europe nalazi se upravo u Švicarskoj Konfederaciji.#L#
Prema podacima istraživanja, u 2001. godini vodi regija Ženeve s
raspoloživim prihodom po stanovniku od oko 36 tisuća eura
godišnje.
Na drugoj pak strani, zemlje s najmanjim raspoloživim prihodima su
Albanija (563 eura), Ukrajina (379 eura) i Moldavija (223 eura).
Hrvatska se nalazi na 23. mjestu od ukupno 38 zemalja Europe koje su
obuhvaćene spomenutom analizom.
Na drugom mjestu po ukupnim godišnjim prihodima po stanovniku u
prošloj se godini, odmah nakon Švicarske, nalazi Luksemburg sa 25
tisuća eura prihoda po stanovniku. Slijedi Norveška s prihodom od
19 tisuća eura, zatim Danska i Island. Na šestom je mjestu Velika
Britanija sa 16.451 eurom i koja je, po prvi puta, pretekla Njemačku
koja ima 16.171 eura prihoda po stanovniku.
Kao i proteklih godina, pokazuju rezultati istraživanja, glavnina
bogatih zemalja Europe su članice Europske unije (EU) ili još neke
zemlje Centralne i Sjeverne Europe. Zemlje istočne Europe na
zadnjih su dvadesetak mjesta.
S prihodom od 6436 eura Slovenija tek malo zaostaje za Portugalom -
najsiromašnijom zemljom EU. U Moldaviji, najsiromašnijoj
promatranoj zemlji, na raspolaganju je samo 223 eura po stanovniku,
što je manje od jedan posto kupovne snage građana Švicarske.
Promatraju li se posebno podaci o kupovnoj snazi, odnosi između
pojedinih zemalja Europe su donekle drugačije. U tom slučaju
Luksemburg je ispred Švicarske, zatim stanovnik Luksemburga ima 53
posto veću kupovnu moć od Nijemca, dok su Švicarci samo 28 posto
ispod razine Nijemaca. Moldavija je i ovdje na najlošijoj poziciji,
tj. njeno stanovništvo ima samo oko pet posto kupovne snage
Luksemburga.
Kupovna snaga stanovnika u pojedinim zemljama/regijama mjerena je
tako da se Indeks kupovne snage koristi uz prosjek za Njemačku od
100 poena kao osnovica.
Po tim podacima, u regijama Zapadne Europe vodi Ženeva s indeksom
Kupovne snage od 180,4 bodova, a slijedi ju Pariz sa 159 bodova.
Usporedba 300 regija istočne Europe pokazuje da četiri regije iz
Slovenije dolaze na vrh, s indeksom kupovne snage između 69,9 i 76,4
bodova. Slijedi ih Prag - na petom mjestu - sa 69,7 bodova. No, i te
vodeće regije istočne Europe tek su na oko pola kupovne snage u
razvijenoj Europi.
(Hina) tp db