DW 19. VIII. SAD NA KRIVOJ FRONTI

DEUTSCHE WELLE - DW 19. VIII. 2002. ICC: bore li se Sjedinjene Američke Države na krivoj fronti? Komentar Klausa Dahmanna Karakterističan je golemi pritisak Bushove administracije kojim želi nametnuti svoje interese u pitanju Međunarodnog kaznenog suda. Najprije spor u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o produženju UN-ova mandata u Bosni i Hercegovini, a sada 'plan B'- bilateralni ugovori kojima se američke građane želi zaštititi od izručenja Haagu. Međutim tom strategijom - bila ona čak povezana i s prijetnjom da će državama koje ne pristanu na sklapanje odgovarajućeg sporazuma biti smanjena vojna pomoć ? SAD neće postići svoj cilj: na upit iz Washingtona do sada su samo Izrael i Rumunjska pozitivno reagirali. Brojne druge države Americi su otkazale pristanak. Europska je unija najavila kako članice prije toga moraju usuglasiti stajalište o tom pitanju. U Bruxellesu očito vrijedi geslo: članicama, ali i kandidatima, najvažnije je dobiti na vremenu bez obzira na moguće ljutite telefonske pozive iz Washingtona. Opuštenost Europljana počiva prije svega na spoznaji kako je potpuno neutemeljen strah Washingtona da će američki građani koji sudjeluju u borbi protiv terorizma, prije svega u borbi protiv takozvane 'osovine zla', odgovarati pred Međunarodnim kaznenim sudom. Jer statut suda nisu ratificirale ni Sjedinjene Američke Države ni države 'osovine zla' ? Irak, Iran i Sjeverna Koreja. Zbog toga haaški sud i ne bi mogao suditi o stvarnim ili navodnim ratnim zločinima američkih građana. Druga bi stvar bila da Vijeće sigurnosti UN-a odluči suprotno, ali i to SAD lako može spriječiti vetom. A da bi države kao što je Irak uskoro mogle ratificirati statut Međunarodnog kaznenog suda utopijska je pomisao. U tom bi se slučaju diktatori poput Huseina našli pred sudom. A tako dugo dok ni Sjedinjene Države niti Irak ne ratificiraju sporazum vrijedi da SAD, ukoliko želi te ignorirajući međunarodno pravo, može Irak pretvoriti u prah i pepeo - Međunarodnom kaznenom sudu vezane su ruke, jer, shodno statutima, de facto nije nadležan. Manipulacije su isključene: ni jedan jedini američki vojnik ne bi se u Haagu morao pravdati za svoja djela. Naglasimo još jednom - upravo u Haagu. U Njemačkoj stvari stoje drukčije ? tu bi optužba mogla biti podignuta na temelju takozvanog Međunarodnog kaznenog zakona koji je, paralelno sa ICC-jem, stupio na snagu. Njime se prvenstveno htjelo njemačke ratne zločince u Njemačkoj izvesti pred sud bez izručivanja Haagu. Međunarodni kazneni zakon u još je jednoj važnoj točci dalekosežniji od statuta haaškog ICC-a: nema ograničenja nadležnosti kada je riječ o mjestu gdje je zločin počinjen i narodnosti optuženoga. Drugim riječima, njemački bi sud mogao suditi Amerikancu protiv kojeg je podignuta optužnica ako je u Iraku navodno počinio ratne zločine. ICC bi morao objaviti kako u tom slučaju nije nadležan. Bi li optužnica doista bila podignuta ovisilo bi i o političkoj motivaciji vaganja interesa. Na kraju bi se i njemačko sudstvo moglo ispričati, te odbiti suđenje uz objašnjenje kako vjerojatni počinitelj zločina ne boravi u Njemačkoj. Ipak je jedno sigurno: njemačko je sudstvo za američke vojnike u Iraku 'opasnije' od Međunarodnog kaznenog suda. A to će vjerojatno biti povodom budućih komplikacija između Washingtona i Berlina. (DW)