ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - Matica hrvatska u svojoj biblioteci Građa za povijest Matice hrvatske objavila je Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, koji su nakon sloma Hrvatskog proljeća, po nalogu ondašnjega
republičkoga sekretara za unutrašnje poslove sačinila tri inspekora SUP-a.
ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - Matica hrvatska u svojoj biblioteci
Građa za povijest Matice hrvatske objavila je Izvještaj o kontroli
zakonitosti rada Matice hrvatske, koji su nakon sloma Hrvatskog
proljeća, po nalogu ondašnjega republičkoga sekretara za
unutrašnje poslove sačinila tri inspekora SUP-a. #L#
Policijsko izvješće o Matici hrvatskoj, najstarijoj hrvatskoj
kulturnoj ustanovi, na oko 500 stranica, podijeljen u tri cjeline -
razvitak i organizaciona struktura Matice hrvatske, djelovanje
Matice hrvatske (financiranje, izdavačka djelatnost, središnjica
i ogranci u zemlji) te veze Matice hrvatske s inozemstvom,
sastavljen je u vrlo kratkom vremenu, od siječnja do travnja 1972.,
što svjedoči da je Republički sekretarijat unutaršnjih poslova
(SUP) i prije sloma Hrvatskog proljeća (krajem 1971.) sakupljao
obavijesti o radu Matice hrvatske i njezinih organa te pratio više
stotina Matičinih djelatnika i njezinih simpatizera.
U zaključku opširnu Izvještaja "rukovodeći vrh" Matice hrvatske
osuđuje se, kako je navedeno, za "raspaljivanje šovinizma",
bacanje krivnje na druge nacije zbog "neriješenih društvenih
problema", za ideologiju "masovnog pokreta", za izvor separatizma
i žarište nacionalizma te za stvaranje preduvjeta "za izdvajanje
hrvatskoga naroda iz jugoslavenske zajednice". I na samom kraju
zaključka kako je Matica hrvatska "postala žarište
kontrarevolucije", kako je odstupila od "svoje svrhe" te se razvila
i prerasla u udruženje za "ostvarivanje kontrarevolucionanih
ciljeva".
Obračun s Hrvatskim proljećem bio je osobito oštar i nepoštedan.
Djelatnost Matice hrvatske u Zagrebu zabranjena je, ogranici su
ukinuti, a viđeniji članovi uhićeni još početkom siječnja 1972. te
zatim osuđeni na teške zatvorske kazne.
"Nositelj svih akcija protiv Matice hrvatske bio je Republički
sekretarijat unutrašnjih poslova", zapisao je u Proslovu
Izvještaja bivši predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić, koji
navodi kako se njegov veći dio bavi Središnjicom u Zagrebu, a
najveći dio ipak je posvećen ograncima.
"S terena su dolazila podrobna izvješća o djelovanju Matice
hrvatske, te su pobrojane i navedene sve važne i manje važne
manifestacije, predavanja, susreti", ističe Bratulić.
Sastavljačima policijskog Izvještaja, čija imena u objavljenom
dokumentu nisu navedena, nije promaknuo ni sprovod tragično
preminuloga hrvatskog pjesnika Josipa Pupačića (30. svibnja
1971.). Osim što se konstatira, kako je vidnu ulogu u organizaciji
sprovoda imao omiški ogranak Matice hrvatske, navode se "prema
sjećanju nekih prisutnih" i riječi iz oproštajnog govora Vlade
Gotovca, koji je zbog delikta mišljenja 1972. bio osuđen na
višegodišnju robiju, a nakon robije bilo mu je zabranjeno javno
djelovanje u trajanju od osam godina.
"Represivni sustav tadašnje države (SFRJ) bio je nad svim
kulturnim, društvenim, gospodarskim i političkim radom
istaknutijih građana Republike Hrvatske, posebice članova Matice
hrvatske", navodi u Proslovu knjizi Bratulić. U završnom dijelu pak
ističe kako iz Izvještaja proizlazi neprijeporna činjenica da je
Matica hrvatska "smatrana političkom opozicijom tadašnjem snažnom
jugoslavenskom unitarizmu".
Nakon policijskog Izvještaja o kontroli zakonitosti rada Matice
hrvatske, Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske 8. svibnja
1972. prihvatio je Izvještaj o stanju u Savezu komunista Hrvatske u
odnosu na prodor nacionalizma. U tom izvještaju posebno se
anatemizira Matica hrvatska, a među prilozima na prvom je mjestu
tekst o pretvaranju Matice hrvatske u političku organizaciju
"masovnog pokreta".
(Hina) mc sšh