RFE 14. VIII. ZBOG LESNINE HRVATSKA DRVNA INDUSTRIJA U PANICI

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 14. VIII. 2002. Lesnina u Zagrebu: hrvatska drvna industrija u panici Prilog Milana Gavrovića Predstojeće otvaranje najvećeg prodajno-poslovnog centra namještaja u Hrvatskoj u vlasništvu slovenske Lesnine aktualiziralo je pitanje zašto propada hrvatska drvna industrija. Slovenci su najavili žestoku konkurenciju hrvatskoj industriji namještaja. 'Zbog našeg dolaska', kaže generalni direktor Lesnine Bojan Papić, 'svi će u Hrvatskoj morati sniziti cijene za 10 posto'. Hrvatski proizvođači ne kriju paniku. Njihov je izvoz već prepolovljen, a sad će, prema riječima ravnatelja njihovog udruženja Ferdinanda Laufera, izgubiti i dio vlastitog tržišta. Ali najgore je što oni sada reagiraju još samo kao poražena vojska. Nitko više ne pita zašto i oni ne otvaraju prodajne centre u inozemstvu. Tržište pruža jednake šanse svima. Naravno da za to nisu krive samo uprave i menadžeri u industriji namještaja. Nije samo njihov izvoz prepolovljen i nisu samo njihove tvornice tehnološki zaostale. Spektakularan dolazak Lesnine na hrvatsko tržište samo je na bolan način pokazalo posljedice višegodišnjeg uništavanja ukupne domaće prerađivačke industrije. To što Slovenci izvoze u Njemačku 12 puta više namještaja događa se negdje daleko, a o njihovoj duplo većoj produktivnosti govori se na nekim dosadnim sastancima u Gospodarskoj komori. Ali Lesnina je sada tu, blještava, agresivna i, što je posebno važno, jeftinija od domaćih proizvođača. Zašto je hrvatska industrija toliko zaostala? Slovenci su privatizirali poduzeća dijeleći imovinu zaposlenima i svim građanima. U Hrvatskoj ih je HDZ-ova vlast poklanjala tajkunima, koji su je kasnije nerijetko pljačkali i uništavali. U Sloveniji su se čuvali stručnjaci; u razvitku, proizvodnji, upravljanju i marketingu. U Hrvatskoj su se njihova mjesta grabili neki ljudi s viškom pohlepe i manjkom znanja. U gospodarskoj politici Slovenija je sve podredila izvozu, pa sada njezina prerađivačka industrija prodaje u inozemstvu nevjerojatnih 80 posto svoje ukupne proizvodnje. U Hrvatskoj je apsolutnu prednost dobila lagana zarada na uvozu. Slovencima je glavni cilj bio razvitak i širenje tržišta. Hrvatska vlast, sadašnja kao i bivša, inzistira na stabilnosti. U Sloveniji i danas cijene rastu tri puta brže nego u Hrvatskoj. Pa ipak, to je nije omelo da bude najuspješnija tranzicijska zemlja. Sve do sada glavni je cilj slovenske privrede bio da gubitak nekadašnjeg jugoslavenskog tržišta nadoknadi prodorom na Zapad. Recesija u Evropskoj uniji, ali i promijenjene političke prilike na području bivše Jugoslavije, navode ju da se vrati na svoja stara tržišta. Za Hrvatsku to neće biti samo suočavanje sa slovenskim izazovom, već u prvom redu sa samom sobom. (RFE)