DW 15. VIII. DRŽAVE BIVŠE JUGOSLAVIJE I EU PROTIV SAD-A

DEUTSCHE WELLE - DW 15. VIII. 2002. Zemlje-sljednice bivše Jugoslavije protiv prijedloga SAD-a o Međunarodnom kaznenom sudu Napori Sjedinjenih Američkih Država da sa zemljama-sljednicama bivše Jugoslavije sklope sporazum o neizručivanju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu nisu naišli na plodno tlo. Reakcije iz jugoistočne Europe idu od podozrivosti do otvorenog odbijanja tog prijedloga. Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije najavilo je službeno odbijanje. Bosna i Hercegovina i Jugoslavija otežu s objavljivanjem konačnog stava. Razlozi odugovlačenja leže u internim te vanjskopolitičkim okolnostima. Washington je zaprijetio obustavljanjem vojne pomoći onim zemljama koje ne prihvate ponudu. Istovremeno je Europsko povjerenstvo uputilo poziv zemljama-kandidatima za punopravno članstvo u Uniji da ne zaključuju takav sporazum sa SAD-om. Stajalište Amerikanaca je odavno jasan: želi se spriječiti da njihovi građani budu optuženi zbog počinjavanja ratnih zločina ili genocida. Washington se plaši politički motiviranih procesa i taj strah ne skriva. Sporazum su već potpisali Rumunjska i Izrael. Za jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunicu bi prihvaćanje američkog prijedloga predstavljalo ozbiljno 'podrivanje međunarodnog pravnog sustava'. Njegov ministar vanjskih poslova, Goran Svilanović je u programu beogradskog radija B92 naglasio da se Jugoslavija neće žuriti s odlukom te da će radije pričekati na ishod dijaloga između SAD-a i Europske unije. Beriz Belkić, jedan od trojice članova predsjedništva Bosne i Hercegovine, tvrdi da na njihovu adresu još nije stigla službena ponuda iz Washingtona. Bosna se zauzima za suradnju s UN-ovim sudom te stoga nekolicina stručnjaka u Sarajevu drži da će bosanska vlada na američki prijedlog, ukoliko se on službeno i uputi, iz Sarajeva dobiti negativan odgovor. Kada je riječ o Sloveniji, diplomatski je rječnik još složeniji. Budući da je ta zemlja pred vratima Europske unije te da je Slovenija jedna od zemalja-utemeljiteljica UN-ova suda, sve strane tog složenog pitanja moraju se iscrpno analizirati. Bez obzira što to značilo, Ministarstvo vanjskih poslova u Ljubljani je priopćilo da će taj proces potrajati. Kako se čini, zemlje sljednice bivše Jugoslavije mahom će stati na stranu Europe, a ne SAD-a. Iako nekoliko poznatijih i priznatijih svjetskih politologa kritiziraju oponiranje EU-a američkim stavovima te dijelom čak Europljanima predbacuju protuameričku politiku, njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer neumorno ponavlja nužnost i važnost zajedničkog stava EU-a kada je riječ o prijedlozima iz Washingtona: = Još uvijek raspravljamo o zajedničkom stavu. Nadam se da nešto možemo učiniti. Po mom stajalištu, statut Međunarodnog kaznenog suda je veliki korak prema civiliziranju međunarodne politike. Više neće biti moguće u ime moći i državne suverenosti počiniti najteže zločine i ne odgovarati za njih pred međunarodnim sudom. Iz toga je jasno koliko je važno da Europa razmišlja kako razmišlja i da Europljani nastupaju zajedničkim, jedinstvenim stavom. (DW)