LJUBLJANA, 12.kolovoza (Hina) - Bit hrvatsko-slovenskog spora koji je eskalirao prošloga tjedna nije ribarenje u Piranskom zaljevu nego teritorijalni spor, a takve su stvari u prošlosti nerijetko bile jednim od glavnih povoda za rat,
piše u komentaru slovenskog "Dela" od utorka Borut Bohte u prilogu pod naslovom "Petar Krešimir IV. neće donijeti mir".
LJUBLJANA, 12.kolovoza (Hina) - Bit hrvatsko-slovenskog spora koji
je eskalirao prošloga tjedna nije ribarenje u Piranskom zaljevu
nego teritorijalni spor, a takve su stvari u prošlosti nerijetko
bile jednim od glavnih povoda za rat, piše u komentaru slovenskog
"Dela" od utorka Borut Bohte u prilogu pod naslovom "Petar Krešimir
IV. neće donijeti mir".#L#
"Ribarski sporovi u svijetu nisu ništa posebno ni rijetko, pa ni u
odnosima među zrelim demokracijama. Ribarstvo i sporovi koji su s
tim u vezi glavni su razlog da o članstvu u Europskoj uniji ne
razmišlja Island, a zbog istog razloga ni Norveška, inače bogata
naftom, nije članica Europske unije. No, bit teškoća u Piranskom
zaljevu nije ribarski rat nego nešto mnogo sudbonosnije -
teritorijalni spor", navodi komentator "Dela".
"Takvi su sporovi u prošlosti bili jednim od glavnih razloga za rat,
a drukčije po svoj prilici neće biti ni u budućnosti. Doduše,
razloga za paniku u slovensko-hrvatskom slučaju nema, no treba
imati na umu da u sličnim sporovima stvari znaju izbjeći kontroli i
dobiti vlastitu tragičnu dinamiku", piše Bohte koji za spomenuti
spor kaže da je naslijeđen iz bivše SFRJ, pa ga u paketu uspoređuje s
problematikom štediša Ljubljanske banke Zagreb.
"Možda Slovenija strogo legalistički u pogledu Ljubljanske banke
ima pravo, no takvo je stajalište i nespremnost na kompromise
izvorni grijeh što odnosi s Hrvatskom nisu bolji. A izvorni
hrvatski grijeh za takve odnose je tvrdoglavo ustrajanje na crti
sredine u Piranskom zaljevu kao demarkacijskoj liniji. U tom je
slučaju Hrvatska ona strana koja se kao pijanac plota drži
legalističkog tumačenja problema i iskazuje nespremnost na
kompromise", ističe Bohte, okrivljujući Hrvatsku da se prerevno
pridržava Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982., koja inače, kao
globalni kriterij za razgraničenje na moru, obvezuje i Sloveniju.
Komentator vodećeg slovenskog dnevnika takvo hrvatsko
"legalističko tumačenje problema" pripisuje "zanimljivoj i
destruktivnoj vezi nacionalističkih političara, nerealnih i
neopravdanih medijskih očekivanja, te stručnjaka za međunarodno
pravo".
"Toj je koaliciji onda polako popustio i centristički, umjereni dio
hrvatske politike", konstatira Bohte.
"Delov" komentator tvrdi da je - zbog parafiranog sporazuma o
granici - zapravo "sporna" samo šestina Piranskog zaljeva.
"Taj dio zaljeva svojataju obje države i žele na njemu ostvarivati
svoju suverenost. Doduše, riječ je o velikoj količini mora, riba i
morskog dna, o prostoru koji je jako vrijedan, ali svakako ne
vrijedi niti jedan ljudski život. Toga u prvom redu moraju biti
svjesne obje vlade, a u to moraju uvjeriti i svoje subjekte",
naglašava komentatori dodaje kako tu "problematiku i jedna i druga
vlada moraju tretirati kao urgentan slučaj, te se odlučno
suprotstaviti lobistički vrlo snažnim parcijalnim interesima".
Komentator "Dela" na kraju izražava uvjerenje da će Hrvatska s
vremenom shvatiti korisnost parafiranog sporazuma.
"Dok Hrvatska ne shvati da je parafirani sporazum o granici za nju
koristan, obje vlade i diplomacije ne smiju dopustiti da ribarski
incidenti u zaljevu prerastu u nešto gore", ocjenjuje Bohte.
Sporazum, po kojem bi se granica u Piranskom zaljevu trebala
protezati na 300 metara od hrvatske obale, što je bez presedana u
međunarodnom pravu mora, odbacila je većina hrvatskih stranaka,
kako u vladajućoj koaliciji tako i u oporbi, kao i hrvatski pravni
stručnjaci.
"Pozivanjem na pomoć topovnjače Petar Krešimir IV. koja u zaljev
može donijeti sve, samo ne mir, dio hrvatske javnosti daje do znanja
da mu nisu strane niti svojevrsne populističke ratne najave",
zaključuje komentator slovenskog "Dela" u broju od utorka.
(Hina) fl dh