DW 12. VIII. TISAK

DEUTSCHE WELLE - DW 12. VIII. 2002. Tisak Njemačke novine danas prenose agencijsku vijest o incidentu u Piranskom zaljevu naglašavajući kako je prvi puta došlo do izravnoga sukoba slovenskih i hrvatskih policajaca. Pri tom se objašnjava kako se Ljubljana i Zagreb o granici u Piranskome zaljevu ne mogu dogovoriti od proglašenja neovisnosti 1991. godine. Hamburger Abendblatt u sklopu posebne serije o proširenju Europske unije objavljuje članak o Sloveniji koja je zahtjev za prijam u uniju podnijela prije šest godina. Dobri su znaci da bi do kraja godine pregovori mogli biti zaključeni, ali vlada oko predsjednika Milana Kučana i premijera Janeza Drnovšeka nema potporu stanovništva jer, prema anketama, samo 41 posto Slovenaca je za ulazak u Europsku uniju. Prije dvije godine bilo ih je dobrih 60 posto. Prijepor oko izravnih subvencija poljoprivrednicima koje Europska unija ne želi odmah u cijelosti isplaćivati novim članicama je sigurno pridonio takvoj promjeni raspoloženja, jednako kao i takozvana 'jugoslavenska trauma'. U starim vremenima Slovenci su držali da Beograd odlučuje umjesto njih i da ih zaobilazi. Oni su činili osam posto jugoslavenskog stanovništva, ali su proizvodili 16 posto bruto društvenog proizvoda - bogatstvo je odlazilo na jug. Kada su se prije jedanaest godina izborili za neovisnost, uživaju u suverenosti kao dragocjenosti. I sada bi trebali u nekim dijelovima ponovo odustati od prava na samoodređenje? Za mnoge je Slovence ta pomisao strašna jer strahuju da bi Ljubljana u Bruxellesu mogla biti marginalizirana, piše list i zaključuje kako se Slovenija tereta jugoslavenskoga nasljeđa oslobodila zato što je etnički homogena i nedvojbeno orijentirana prema Zapadu. Glavna vanjskopolitička tema u njemačkom tisku i dalje je Irak. Nekoliko komentatora naglašava kako je jedan od glavnih argumenata protiv drugog Zaljevskog rata činjenica da Amerikanci ne znaju kako bi izgledala neka nova iračka vlada nakon Saddama Huseina. Maerkische Oderzeitung je istočnonjemački list koji je to oslikao na primjeru Afganistana. S obzirom na rasprave o Iraku bilo bi primjereno govoriti ne samo o teretu njemačkoga angažmana u Afganistanu, već i o perspektivama, piše list. Tko ne može ili ne želi obuzdati gospodare rata u provincijama, ništa neće promijeniti. Zbog toga je misija na Hindukušu poučna: ona pokazuje da SAD i njegovi saveznici za Irak trebaju stvarni koncept, a on ni u kom slučaju ne bi bio samo skidanje s vlasti diktatora Saddama Huseina. Nordkurier piše o nedostatku novaca u proračunu njemačke vojske. Ne može se dogoditi da Bundeswehr mora vlakom putovati do 6.200 kilometara udaljenog Afganistana zato što je prijevoz zrakoplovom preskup do tamo stacioniranih jedinica. Takva vrlo ozbiljna razmišljanja Ministarstva obrane pokazuju kako se tamošnji službenici maštovito ponašaju s nedostatkom novca. Ta apsurdna ideja međutim jasno pokazuje kako se Bundeswehr nalazi pred financijskim kolapsom. Prijedlozi Hartzova povjerenstva središnja je unutarnjopolitička tema, posebice dio koji se odnosi na oprost grijeha onima koji su utajili porez. Westfaelische Rundschau drži da je zbog loših rezultata anketa nervoza u taboru vladajuće stranke snažno povećala. Cilj opravdava sredstvo - smatra Hartz & Co., a čini se da i Schroeder namjerava na stranu gurnuti moralna premišljanja. Kako će kancelar uspjeti prevarantima osigurati da ne budu kažnjeni, a građanima koji plaćaju porez signalizirati kako je 'normalno slijediti zakon', jednako je apsurdno kao i kvadratura kruga. Je li poštenjačina možda ipak glupan? Ako se krene od toga da većina građana porez plaća kako to propisuje zakon, taj bi se pucanj za amnestiju vladi mogao snažno obiti o glavu. Uz raspravu o Iraku i nezaposlenima koji su u predizbornoj kampanji u prvom planu, pojedini njemački listovi podsjećaju kako bi se stranke mogle baviti i drugim temama. Koelnische Rundschau naglašava kako se jedna tema posljednjih dana upravo nudi. Još nikada do sada meteorolozi i klimatolozi nisu jasnije mogli objasniti povezanost globalne promjene klime i serije nevremena kao što to čine ovih dana. Ako se tako nastavi - a to će se prema svim ozbiljnim prognozama i dogoditi - i ovdje u Njemačkoj ćemo vidjeti slike koje nadmašuju svu dramatiku poplava na Odri. Štete koje ne može pokriti ni jedno osiguravajuće društvo i koje snažno nadilaze mogućnosti javnih blagajni. Više je nego štetno što se ovih dana jedva javlja po koji političar. Zar se ozbiljnom ekološkom politikom danas ne može dobiti ni jedan glas? Zar je uistinu toliko teško shvatiti da gospodarske posljedice klimatskog ekstremizma mogu biti višestruko skuplje od bilo koje dotacije Saveznome uredu za rad. (DW)