BEOGRAD, 11. kolovoza (Hina) - Gotovo desetljeće nakon prihvaćanja Memoranduma kojim je za Sandžak zatražen specijalni status, Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka (BNVS) usvojilo je Deklaraciju o pravu Bošnjaka na političku i
nacionalnu jednakost, piše u nedjelju beogradski "Glas javnosti".
BEOGRAD, 11. kolovoza (Hina) - Gotovo desetljeće nakon prihvaćanja
Memoranduma kojim je za Sandžak zatražen specijalni status,
Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka (BNVS) usvojilo je
Deklaraciju o pravu Bošnjaka na političku i nacionalnu jednakost,
piše u nedjelju beogradski "Glas javnosti". #L#
Za razliku od Memoranduma u Deklaraciji prihvaćenoj proteklih dana
nema naznaka koji bi prostor obuhvaćala ta "moderna politička
teritorijalna jedinica s visokim stupnjem autonomije", kako stoji
u Deklaraciji.
A riječ je, piše "Glas"" o šest srbijanskih (Priboj, Prijepolje,
Nova Varoš, Novi Pazar, Sjenica i Tutin) i pet crnogorskih općina
(Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Rožaje i Plav)".
U tekstu srbijanskog lista piše kako se "s pravom postavlja pitanje
ima li demografskih i teritorijalnih temelja za takav status raške
oblasti, odnosno Sandžaka. Srbi i Crnogorci čine većinu u šest od
jedanaest tih općina. Prema popisu iz 1991. u ukupnom broju
stanovnika cijele oblasti, kojih je bilo 420.862, Muslimani su
činili 51,5, a Srbi i Crnogorci 46,1 posto.
Novi popis dat će najvjerovatnije i drukčije rezultate, s obzirom
da se znatan broj Bošnjaka u meduvremenu iselio iz SRJ, drži list.
U Deklaraciji je navedeno i šest načela koja, po Bošnjackom vijeću
kojemu je na čelu Sulejman Ugljanin, trebaju biti poštivana pri
pisanju ustavne povelje Srbije i Crne Gore.
Prvi princip je da su Bošnjaci narod, drugi da je Sandžak jedna od
regija buduće državne zajednice, zatim da treba ravnopravno
tretirati interese svih naroda, da se na Komisiji (za izradu
Ustavne povelje) odlučuje konsenzusom članova, da buduća
zajednička država bude decentralizirana i regionalizirana te
zasnovana na načelu subsidijarnosti. Šestop je načelo da se u
definiranju buduće zajednice mora zastupati princip integracije.
Esad Džudževic, član Komisije za izradu Ustavne povelje i zastupnik
u parlamentu SRJ za "Glas" kaže" da je riječ o dokumentu koji samo
predstavlja politički okvir za njegov nastup na sjednicama
Komisije".
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Sandžaku Šefko
Alomerović kaže "da je riječ o najobičnijem marketingu, u funkciji
politickog preživljavanja".
Zoran Lutovac, jedan od eksperata u izradi Ustavne povelje, također
misli da je sve to samo u funkciji izbora.
"Etničke stranke obično pred izbore iznose ovakva ekstremna
pitanja. Mada, nije slučajno i može biti opasno to što spajaju svoje
zahtjeve. Ne žele biti nacionalna manjina već narod s
konstitutivnim statusom. Istodobno, traže i autonomiju. U
budućnosti to bi im otvorilo vrata da, kao konstitutivni narod,
legalno odluče i o otcjepljenju", kaže Lutovac za beogradski "Glas
javnosti".
(Hina) tma rt