ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) - Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava, koju je predložilo Ministarstvo financija, a danas prihvatila hrvatska Vlada,
produžen je zakonom određeni rok za zaključivanje nagodbi koji je do sada bio 21. kolovoza ove godine.
ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) - Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o
naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i
državnih jamstava, koju je predložilo Ministarstvo financija, a
danas prihvatila hrvatska Vlada, produžen je zakonom određeni rok
za zaključivanje nagodbi koji je do sada bio 21. kolovoza ove
godine.#L#
Prijave za nagodbu podnijelo je više od 56 tisuća dužnika, a
procijenjeni iznos njihovih dugovanja državi je oko šest milijardi
kuna.
Umjesto do sada predviđenih 180 dana od podnošenja ponuda za
nagodbu, Uredbom se određuje da će se nagodbe sa dužnicima
zaključivati najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja odluke
hrvatske Vlade. Većina nagodbi trebala bi biti zaključena s krajem
ove godine, rekao je ministar financija Mato Crkvenac u razgovoru s
novinarima prije sjednice Vlade.
Produživanje roka za zaključivanje nagodbi Crkvenac je pojasnio
obimnošću dokumentacije koju su dužnici priložili, složenošću
postupka, ali i neočekivano velikim brojem dužnika koji su izrazili
spremnost na nagodbu. Javilo se ukupno 56.060 dužnika, što pravnih,
što fizičkih osoba, među kojima su i obrtnici.
Najveći pojedinačni dužnik, kazao je pomoćnik ministra financija i
predsjednik Komisije za državna potraživanja Juro Bajić, je tvrtka
RH Alan sa više od 110 milijuna kuna duga, no dio tog duga biti će
riješen prijebojem potraživanja sa Hrvatskim cestama.
Gledano prema gospodarskim granama, najzaduženija je
poljoprivreda, metalo i drvnoprerađivačka, kao i tekstilna
industrija, posebice subjekti sa područja od posebne državne
skrbi, kazao je Bajić.
Prema do sada obrađenim zahtjevima, ukupni iznos prijavljenog duga
procjenjuje se na oko 6 milijardi kuna, a ministar Crkvenac očekuje
da će se uskoro u gotovini od obrađenih dužnika naplatiti oko 1,14
milijarde kuna. Procjenjuje se da je vrijednost nagodbama
ponuđenih nekretnina daljnjih 500 milijuna kuna, a naplatom
dugovanja koja su ustupljena trećim osobama u proračun bi se
trebalo sliti još pola milijarde kuna.
Kako Zakon predviđa obročno plaćanje, u proračun će se uplaćivati
dugovanja i idućih četiri do sedam godina, a sljedeće godine
Crkvenac očekuje oko 400 milijuna kuna.
Nove proračunske prihode ministar financija je najavio i od naplate
potraživanja države od poslovnih subjekata koji su u stečajnom
postupku, koja premašuju milijardu kuna.
Osim dugovanja po osnovama obuhvaćenim ovim zakonom, velik broj
dužnika ima nenaplaćenih obveza i po drugim osnovama koja su u
izravnoj vezi s državnim proračunom. Riječ je o dugovanjima
Ravnateljstvu za robne zalihe, Državnoj agenciji za osiguranje
štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Hrvatskoj banci za obnovu i
razvitak (HBOR), Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, javnim
poduzećima, kao i lokalnim vlastima. Stoga je Komisija za državna
potraživanja predložila da i te institucije omoguće nagodbe za
namirivanje vlastitih potraživanja, a Bajić je rekao kako će u
naplatu dugovanja na principu sličnom ovom na državnoj razini
krenuti i neke lokalne zajednice, poput Zagreba i Vinkovaca.
(Hina) rub ds