DW 6. VIII. AMERIČKI IZGLEDI U RATU S IRAKOM

DEUTSCHE WELLE - DW 6. VIII. 2002. Američki izgledi u eventualnom ratu s Irakom Prilog Petera Schmelzera Špekulacije oko oružja za masovno uništenje s kojima raspolaže Saddam Husein pravi su povod zbog kojeg Washington ponovno prijeti zveckajući oružjem. Odredbe o razoružanju koje su Ujedinjeni narodi donijeli nakon Zaljevskog rata Irak već dulje vrijeme ignorira, a UN-ovi inspektori su krajem 1998. protjerani iz zemlje. Ponuda Iraka da UN-ov inspektor za naoružanje Hans Blix sada dođe u zemlju i spremnost Bagdada na tehnički dijalog, iznenadile su. Blix je tu ponudu, međutim, odbio. On je arapskim novinama koje izlaze u Londonu 'El Hajat' izjavio da iračka vlada prvo mora pristati na sve UN-ove rezolucije i bezuvjetno odobriti povratak UN-ovih inspektora. Već skoro godinu dana Irak preko svog ministra vanjskih poslova Nađi Sabrija pregovara s Ujedinjenim narodima oko povratka UN-vih inspektora. Do sada bez ikakvog uspjeha. Pregovaračke strane nikako se nisu mogle složiti. Stručnjaci tvrde da Irak pokušava dobiti na vremenu. Misija inspektora za oružje rezultat je još prvog Zaljevskog rata. Nakon rata, a na zahtjev Sjedinjenih Država, Ujedinjeni narodi su željeli pronaći različite razvojne programe za biologijsko, kemijsko i nuklearno oružje i uništiti ih. Djelomično im je to i uspjelo, mišljenja je Volker Perthes, stručnjak za Irak iz Zaklade za znanost i politiku. = Na području nuklearnog naoružanja, kada je riječ o programu s atomskim oružjem koji je započeo Irak, uglavnom smo stvar priveli kraju. 1998. godine moglo se velikom sigurnošću reći da tamo više nema nuklearnog oružja i da je ono koje je postojalo uništeno. I da Irak više neće biti sposoban započeti slične programe. Kada je riječ o kemijskom i biološkom oružju, nije se odmaklo tako daleko. Tu ciljevi nisu ostvareni. Inspektori su napustili zemlju prije nego što je 1998. započeo zračni napad SAD-a na Irak, Irak se nakon toga protivio njihovom povratku. Tako da se ne zna je li prošle tri i pol godine Irak ponovno počeo s proizvodnjom i je li je moguće da su se uvozile određene komponente koje se koriste posebice u kemijskom i biološkom oružju. Kada je riječ o konvencionalnim vojnim postrojbama, Sjedinjene Američke Države bi bile suprotstavljene potpuno drugačijoj vojsci nego što je to bio slučaj u Afganistanu. Iračka vojska raspolaže s borbenim zrakoplovima tipa MIG i tenkovima, i inače je bolje opremljena od talibana i Al Kaidinih boraca. No ipak, kako vjeruje Volker Perthes, iračka vojska ne bi smjela predstavljati veliki problem Amerikancima. = To više nije vojska koje bi se susjedne države morale bojati. Kada bi američka vojska, kako se to u nekim planovima predviđa, s velikim skupinama postrojbi iz Jordana, Kuvajta ili iz Turske ušla u zemlju, tada bi iračka vojska bila relativno laki plijen. Vjeruje se i da veliki dio iračke vojske neće htjeti poginuti za Saddamov režim i da će jednostavno otići svojoj kući, dezertirati. Glavni problem je, međutim, što će se dogoditi ako se napadne Bagdad i Saddamovo sjedište. I ne bi li onda možda Saddam s obzirom da više ne bi imao što izgubiti, posegnuo za oružjem za masovno uništenje, koje možda još ima? I ne bi li onda Saddamova tjelesna straža uvukla Amerikance u ulične borbe, gdje bi onda i na američkoj strani bilo više žrtava? S obzirom na moguću invaziju Amerikanaca postavlja se pitanje: koji bi dio iračke oporbe bio spreman dati potporu Washingtonu? Trenutno SAD dobro surađuje s iračkim nacionalnim kongresom, skupinom u egzilu koja je, smatra Volker Perthes, jača u Washingtonu nego u Bagdadu. Na sjeveru Iraka djeluju dvije velike kurdske stranke koje su stvorile relativno nesmetano kurdsko područje pa se može računati s tim da Kurdi neće htjeti nikakve sukobe sa Saddamom, te ih se ne može smatrati pandanom Sjeverne alijanse u Afganistanu. Treći čimbenik u iračkoj oporbi su šiiti na jugu Iraka koji imaju potporu Irana. S obzirom na represiju koju Saddam čini nad šiitima neprijateljski bi potencijal protiv Bagdada trebao biti velik. No šiiti su, s druge strane, jako privrženi Iranu. A nakon što je Amerika i Iran svrstala u 'osovinu zla', među šiitima se javilo veliko neprijateljstvo protiv Amerikanaca. SAD i dalje, dakle, traži jednog pouzdanog partnera u borbi protiv Saddama i uspostavu stabilnosti nakon rata. (DW)