ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Nakon smanjenja deviznih depoziti stanovništva tijekom ožujka i travnja, uzrokovanog događanjima oko Riječke banke, preliminarni podaci upućuju na snažan oporavak deviznih depozita sredinom svibnja, a
očekuje se da će turistička sezona dodatno potaknuti rast deviznih depozita u idućem razdoblju. Istodobno, nastavlja se snažna kreditna aktivnost poslovnih banaka.
ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Nakon smanjenja deviznih depoziti
stanovništva tijekom ožujka i travnja, uzrokovanog događanjima oko
Riječke banke, preliminarni podaci upućuju na snažan oporavak
deviznih depozita sredinom svibnja, a očekuje se da će turistička
sezona dodatno potaknuti rast deviznih depozita u idućem
razdoblju. Istodobno, nastavlja se snažna kreditna aktivnost
poslovnih banaka.#L#
Pritom podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da krediti
stanovništvu ponovno rastu brže od kredita poduzećima, čemu
pridonosi manja osnovica ali i sve jače okretanje najvećih tvrtki
drugim oblicima financiranja kao što su izdavanje obveznica,
zaduživanje u inozemstvu.
Tako su, po podacima HNB-a, u prva četiri mjeseca ove godine krediti
stanovništvu povećani za 3,7 milijardi kuna ili za 12,2 posto i
krajem travnja su iznosili 33,8 milijardi kuna, uz godišnji porast
od 31,4 posto.
Istodobno su krediti poduzećima u ovoj godini porasli za 3,1
milijardu kuna ili 8,1 posto te su na kraju travnja iznosili 41,5
milijardi kuna uz godišnji rast od 20,8 posto.
Snažnoj kreditnoj aktivnosti pogoduje ostvareni rast bilanci
poslovnih banaka (nakon visokog priljeva depozita zbog zamjene u
euro), pri čemu je prisutan pad aktivnih kamatnih stopa i uvođenje
novih kreditnih proizvoda.
Krajem travnja devizni su depoziti u poslovnim bankama iznosili
68,9 milijardi kuna, što je 37,6 posto više nego u istom mjesecu
prošle godine, a za oko dvije milijarde kuna ili 2,9 posto manje
nego u mjesecu prije, te za 4,7 milijardi kuna manje nego krajem
veljače.
Istodobno su kunski depoziti krajem travnja iznosili 11 milijardi
kuna, što je 18,2 posto više nego u prošlogodišnjem travnju.
Smanjenje deviznih depozita stanovništva tijekom ožujka i travnja,
uzrokovano događanjima oko Riječke banke, tijekom svibnja
djelomično je nadoknađeno.
Pri tome analitičari središnje banke napominju kako je ostvareni
blagi pad depozita nakon uvođenja novčanica eura u EMU- bio i
očekivan. S obzirom da je više od tri četvrtine priljeva deviza
ostalo u bankama, analitičari HNB-a zaključuju da je većina građana
koja je devize položila u banke krajem prošle godine odlučila te
devize tamo i nadalje držati.
Devizni depoziti u ožujku i travnju ukupno su realno smanjeni za 5,1
posto - ili za oko 500 milijuna eura. Kako su devizni depoziti u
posljednjem tromjesečju prošle i početkom ove godine neto povećani
za više od dvije milijarde eura, proizlazi da neto odljev u ožujku i
travnju čini manje od jedne četvrtine tog neto priljeva strane
efektive.
(Hina) ds