HRVATSKI INOZEMNI DUG 12,3 MILIJARDI DOLARA HRVATSKI INOZEMNI DUG 12,3 MILIJARDI DOLARA Hrvatski inozemni dug prvi je put premašio iznos od 12 milijardi američkih dolara te je krajem svibnja iznosio više od 12,3 milijarde dolara
(12.354 milijuna USD). Po podacima koje objavljuje Hrvatska narodna banka u svibnju je u odnosu na mjesec prije ukupni dug prema inozemstvu povećan za 550 milijuna dolara ili za 4,6 posto. U odnosu pak na kraj prošle godine ukupni je inozemni dug u svibnju bio veći za 1,16 milijardi dolara. Na kretanje iznosa dugovanja utjecaj imaju i promjene tečaja dolara prema euru, s obzirom na činjenicu da je oko 66 posto ukupnog hrvatskog vanjskog duga u eurima, a stanje se duga iskazuje u američkim dolarima, napominju analitičari središnje banke. Tako se u situaciji jačanja eura povećava iznos dugovanja izražen u dolarima. Iz podataka koje objavljuje središnja banka uočljivo je da je najveći doprinos svibanjskom rastu ukupnog vanjskog duga dao sektor banaka čije je zaduženje povećano za 316 milijuna dolara u odnosu na travanj. Iznos duga ostalih sektora povećan je za 81 milijun dolara, države za 73 milijuna USD, a kod izravnih se ulaganja pokazuje porast za 78 milijuna dolara. Od ukupnog inozaduženja na dug države odnosi se 5.331 milijun
HRVATSKI INOZEMNI DUG 12,3 MILIJARDI DOLARA
Hrvatski inozemni dug prvi je put premašio iznos od 12 milijardi
američkih dolara te je krajem svibnja iznosio više od 12,3
milijarde dolara (12.354 milijuna USD).
Po podacima koje objavljuje Hrvatska narodna banka u svibnju je u
odnosu na mjesec prije ukupni dug prema inozemstvu povećan za 550
milijuna dolara ili za 4,6 posto. U odnosu pak na kraj prošle godine
ukupni je inozemni dug u svibnju bio veći za 1,16 milijardi dolara.
Na kretanje iznosa dugovanja utjecaj imaju i promjene tečaja dolara
prema euru, s obzirom na činjenicu da je oko 66 posto ukupnog
hrvatskog vanjskog duga u eurima, a stanje se duga iskazuje u
američkim dolarima, napominju analitičari središnje banke. Tako se
u situaciji jačanja eura povećava iznos dugovanja izražen u
dolarima.
Iz podataka koje objavljuje središnja banka uočljivo je da je
najveći doprinos svibanjskom rastu ukupnog vanjskog duga dao
sektor banaka čije je zaduženje povećano za 316 milijuna dolara u
odnosu na travanj. Iznos duga ostalih sektora povećan je za 81
milijun dolara, države za 73 milijuna USD, a kod izravnih se
ulaganja pokazuje porast za 78 milijuna dolara.
Od ukupnog inozaduženja na dug države odnosi se 5.331 milijun
dolara, a udio države u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu krajem
svibnja smanjen je na 43,1 posto sa 44,5 posto u mjesecu prije.
Ostali sektori (nefinancijska poduzeća, ostale financijske
institucije, stanovništvo) u ukupnom vanjskom dugu sudjeluju sa
26,9 posto, odnosno 3.320 milijuna dolara.
Na sektor banaka otpada pak 2.324 milijuna dolara ili 18,8 posto
ukupnog duga, prema 17 posto u mjesecu prije.
Izravna ulaganja (koja prikazuju dužničke transakcije između
kreditora i dužnika koji su međusobno vlasnički povezani) u ukupnom
inozemnom dugu krajem svibnja sudjeluju sa 1.269 milijuna dolara
ili 10,3 posto. Inozemno zaduženje HNB-a krajem svibnja je iznosilo
108 milijuna dolara.