ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Od ukupno 10 stranih ponuđača za kupnju 25 posto plus jedne dionice INE hrvatska je Vlada odabrala pet tvrtki koje će kao potencijalni strateški partneri sudjelovati u daljnjem procesu privatizacije
hrvatske naftne kompanije. To su talijanski Edison Gas, ruski Lukoil, mađarski MOL, austrijski OMV i Rosneft iz Rusije.
ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Od ukupno 10 stranih ponuđača za kupnju
25 posto plus jedne dionice INE hrvatska je Vlada odabrala pet
tvrtki koje će kao potencijalni strateški partneri sudjelovati u
daljnjem procesu privatizacije hrvatske naftne kompanije. To su
talijanski Edison Gas, ruski Lukoil, mađarski MOL, austrijski OMV i
Rosneft iz Rusije.#L#
Tvrtke koje su ušle u uži izbor tijekom ljeta imat će po tjedan dana
za ulazak u Ininu sobu s podatcima, a na jesen bi trebale podnijeti
obvezujuće ponude za kupnju 25 posto plus jedne dionice Ine. Vlada
bi, kako se očekuje, odluku o strateškom parteru Ine mogla donijeti
krajem ove ili početkom iduće godine.
U uži krug Vlada je izabrala OMV i MOL, dvije vodeće naftne
kompanije u regiji koje žele daljnje širenje na području srednje i
istočne Europe, a to žele i najveća ruska naftna kompanija Lukoil,
kao i Rosneft koji je u državnom vlasništvu. U uži izbor ušao je i
Edison Gas, talijanska tvrtka čija je osnovna djelatnost plin, a s
kojim INA surađuje na projektu sjevernog Jadrana.
Austrijska naftna kompanija OMV istraživanjima i proizvodnjom
prisutna je u 13 zemalja, trenutno ima gotovo 1.200 benzinskih
crpki u regiji, a benzinske postaje ima i u Hrvatskoj.
Prema dostupnim podatcima, OMV proizvodi 12 milijuna tona nafte te
1,1 milijardu prostornih metara prirodnog plina. Ima u vlasništvu
dvije rafinerije sa kapacitetom prerade od oko 10 milijuna tona, a
realizira oko 12 milijuna tona prerade nafte.
Vrijednost prodaje OMV-a lani je iznosila oko 7 milijardi dolara, a
ostvarena je neto dobit od oko 350 milijuna USD. OMV ima oko 5.500
zaposlenih.
OMV je najveća austrijska kompanija izlistana na burzi, a njena
tržišna vrijednost je oko 2,5 milijardi dolara.
Prema planiranom investicijskom programu do 2004. tvrtka namjerava
investirati oko 2,7 milijardi eura u svoj core business, odnosno
istraživanje i proizvodnju. OMV je važan "igrač" u srednjoj i
istočnoj Europi, te je zainteresiran za privatizaciju na dunavskom
koridoru.
Mađarski MOL lani je proizveo više od milijun tona sirove nafte, te
oko 3,2 milijarde prostornih metara plina. MOL u vlasništvu ima tri
rafinerije, kapaciteta 13 milijuna tona.
Tvrtka je prošle godine ostvarila prihod od oko 4 milijarde dolara,
te neto dobit od oko 5 milijuna dolara. MOL ima oko 16 tisuća
zaposlenih i maloprodajnu maržu s više od 800 benzinskih postaja u
osam zemalja.
MOL je prva velika privatizirana srednjoistočna naftna kompanija,
koja pokazuje veliki interes u privatizaciji naftnih tvrtki u
regiji, a prva je u regiji izvela i takvu uspješnu transakciju
ušavši u strateško partnerstvo sa slovačkim Slovnaftom u kojem ima
oko 36 posto udjela.
Tržišna vrijednost MOL-a procjenjuje se na 1,8 do 2 milijarde
dolara.
U uži izbor za strateškog partnera Ine ušla je i najveća ruska
naftna kompanija Lukoil, čiji je udio u proizvodnji nafte u Rusiji
oko 25 posto. Ta tvrtka posluje u 40 ruskih pokrajina i 25 zemalja
svijeta, godišnja joj je proizvodnja oko 78 milijuna tona nafte.
Lukoil ima šest rafinerija u Rusiji, a godišnje prerađuje oko 40
milijuna tona nafte.
Lukoil je u prošloj godini ostvario prihod veći od 13,5 milijardi
dolara, a neto dobit iznosila je više od dvije milijarde dolara.
Lukoil posjeduje i vlastitu tankersku flotu, ima maloprodajnu
mrežu s oko 2.600 benzinskih postaja u Rusiji i drugim državama,
zapošljava više od 130.000 ljudi, a njegova se tržišna vrijednost
procjenjuje na oko 15 milijardi dolara.
I Lukoil je zainteresiran za prodor na tržište regije, već djeluje u
Srbiji i ima ugovore za opskrbu rafinerija u Pančevu i Novom Sadu.
Druga ruska tvrtka koja je ušla u uži izbor je državna kompanija
Rosneft, u kojoj država ima 96,25 posto dionica. Prošlogodišnja
proizvodnja nafte dosegnula je gotovo 15 milijuna tona, a prema
podatcima za 2000. godinu prihod Rosnefta iznosio je oko 2,5
milijardi dolara, dok je neto dobit bila oko 455 milijuna dolara.
U medijima se pojavila špekulacija da je Vlada listu s užim izborom
potencijalnih strateških partnera za Inu proširila s Rosneft, a kao
razlog se navodi velika vjerojatnost da talijanski Edison Gas
odustane i povuče se iz procesa privatizacije.
Talijanska plinska kompanija Edison Gas, koja se nalazi u sklopu
Edison Grupe, u prošloj je godini prodala gotovo četiri milijarde
prostornih metara plina, te je druga po veličini kompanija na tom
tržištu. U njihovoj krajnjoj distribucijskoj mreži je i oko 150
tisuća potrošača u talijanskoj središnjoj pokrajini Lazio, kao i u
sjeverno-istočnoj Italiji.
INA već surađuje s Edison Gasom na projektu sjevernog Jadrana, i
kako se u medijima navodilo u uži je izbor ušao na prijedlog Uprave
Ine.
Sama Edison Grupa pak nije baš uključena u naftni business, a njene
su glavne djelatnosti električna energija i plin.
Vladin izbor pet kandidata koji će ući u imati priliku pomnog
pregleda poslovanja hrvatske naftne kompanije već je izazvao
reakciju tvrtki koje nisu ušle u uži krug.
Naime, ponude za privatizaciju Ine sredinom lipnja dostavilo je
deset kompanija, a iz užeg su izbora ispali američki Emerging
Market Partnership, grčki Hellenpetrolium, slovenski Petrol u
suradnji sa Israel Consortium, poljski PKN Orlen, i ruski Sibneft.
Nedugo po objavi Vladina izbora reagirao je slovenski Petrol koji
je izrazio nezadovoljstvo što nije uvršten među pet kandidata.
Petrol se pozvao i na informacije koje je imao od financijskih
savjetnika Vlade za privatizaciju da je među kvalificiranim
kandidatima i da je Vladi preporučeno da ga pozove na pomni pregled
i procjenu INA-e.
A Ina je u prošloj godini u Hrvatskoj i inozemstvu proizvela 2
milijuna tona sirove nafte i 1,8 milijardi prostornih metara
prirodnog plina.
Ina je i vlasnik dviju rafinerija, kapaciteta oko 8 milijuna tona, u
kojima je lani ukupno prerađeno 4,8 milijuna tona sirove nafte.
Opskrbljuje svoju maloprodajnu mrežu koja obuhvaća oko 450
prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu.
Konsolidirani prihodi od prodaje za 2001. iznose 16.122 milijuna
kuna (1,9 milijardi dolara), a INA je godinu završila sa 720
milijuna kuna dobiti (oko sto milijuna dolara).
Ina zapošljava oko 17.000 djelatnika, a jedini je vlasnik Ine
hrvatska Vlada.
Procijenjena vrijednost Ine, ovisno o metodologiji, kreće se od 1,3
do 1,8 milijardi dolara.
(Hina) bn ds