ZAGREB, 28. lipnja (Hina) - Osobe za koje državna revizija u svojim izvješćima o reviziji pretvorbe i privatizacije utvrdi da su imovinu stekle na nezakonit način, na takvu će imovinu morati platiti poseban, izuzetno visok porez koji
bi bio utvrđen posebnim zakonom koji bi se uskoro mogao naći pred hrvatskom Vladom.
ZAGREB, 28. lipnja (Hina) - Osobe za koje državna revizija u svojim
izvješćima o reviziji pretvorbe i privatizacije utvrdi da su
imovinu stekle na nezakonit način, na takvu će imovinu morati
platiti poseban, izuzetno visok porez koji bi bio utvrđen posebnim
zakonom koji bi se uskoro mogao naći pred hrvatskom Vladom. #L#
Kako se doznaje iz Vladinih izvora, nacrt prijedloga toga zakona
pripremilo je i prema Vladi uputilo Ministarstvo financija, pa bi
tekst uskoro mogla razmatrati Vladina radna tijela i sama Vlada.
Iz neslužbenih najava može se razabrati da bi se zakonski prijedlog
odnosio na fizičke osobe koje revizija 'prozove' za nezakonitosti u
pretvorbi i privatizaciji, ali i na tako stečenu imovinu članova
njihovih obitelji, odnosno supružnika, djece, roditelja, braće i
sestara.
Najave iz Vladinih krugova govore da bi poreznu osnovicu činila
tržišna vrijednost nekretnine, ili iznos kredita za njenu kupnju, a
na tu bi se osnovicu, ovisno u kojoj se kategoriji vrijednosti
nalazi, porez plaćao u određenom apsolutnom iznosu, te dijelom u
postotku (od 30 posto za nekretnine vrijedne do 200.000 kuna, pa do
90 posto na nekretnine čija vrijednost prelazi 1,2 milijuna kuna).
Prema prvim najavama, prijedlog bi bio da se primjerice na
nekretninu koja bi bila u kategoriji vrijednosti 600.000 i više
kuna plati fiksni iznos od 240.000 kuna, te još 60 posto na iznos
koji prelazi 600.000 kuna.
Na imovinu čija bi vrijednost bila primjerice u kategoriji od
milijun do 1,2 milijuna kuna porez bi se plaćao u fiksnom iznosu od
520.000 kuna, a na iznos od milijun do 1,2 milijuna (znači na tih sto
do najviše dvjesto tisuća kuna) i dio u postotku i to 80 posto.
Najveći fiksni novčani iznos i najveći postotak plaćali bi se na
imovinu vrijedniju od 1,2 milijuna kuna. Na tu bi se imovinu platilo
680.000 kuna, a iznos koji bi bio viši od limita od 1,2 milijuna kuna
bio bi još oporezovan stopom od 90 posto.
U Vladinim krugovima najavljuju da bi predloženi zakon, čiji je
puni radni naziv Nacrt prijedloga zakona o jednokratnom porezu na
imovinu i prihode domaćih fizičkih i pravni osoba stečenih tijekom
pretvorbe i privatizacije, bio poslan u redovitu saborsku
proceduru. Predviđa se pak da se s njegovom primjenom krene
početkom iduće godine.
Zakonom bi bio predviđen i određeni rok u kojemu bi se svi koji su se
'ogriješili' o zakone o pretvorbi i privatizaciji mogli sami javiti
i prijaviti nezakonito stečenu imovinu. To znači da bi se trebali
javiti i oni koji pretpostavljaju da bi ih Državni ured za reviziju
mogao prozvati za takve nezakonitosti. Naime, državna revizija
treba ispitati pretvorbu i privatizaciju oko 2.000 tvrtki, a za
sada je Saboru uputila samo jedno izvješće o provedenih oko sto
revizija.
U slučaju da se u predviđenom roku osobe koje su nezakonito stekle
imovinu u pretvorbi i privatizaciji same ne jave one bi, prema
prijedlogu, uz visoke poreze bile i dodatno novčano kažnjene.
Uz predloženi zakon u resornim se ministarstvima radi i na
zakonskim prijedlozima o imovini koji bi se odnosio na slučajeve
neusklađenosti prihoda na koje je plaćen porez i imovine i utvrdi da
prihod nije bio dovoljan za kupnju te imovine, kao i promjenama u
kaznenom zakonodavstvu kojima bi se omogućilo procesuiranje osoba
koje su u pretvorbi i privatizaciji počinile kaznena djela.
Svi ti zakonski prijedlozi, realizacija su i zaključaka hrvatske
Vlade sa svibanjske sjednice, na kojoj se raspravljalo o prvom
izvješću o reviziji pretvorbe i privatizacije.
(Hina) bn db