SVE VEĆI BROJ UMRLIH OD GLJIVIČNIH OBOLJENJA

INNSBRUCK, 23. srpnja (Hina/APA) - Smrtnost osoba zaraženih gljivicama sve je veća, a glavni razlog tomu nije povećana opasnost od gljivica, nego povećanje broja ljudi s oslabjelim imunološkim sustavom.#L# Austrijski sveučilišni profesor, stručnjak za higijenu Reinhard Wuerzner sa sveučilišta u Innsbrucku, potvrdio je u razgovoru za Austrijsku novinsku agenciju (APA) porast smrtonosnih gljivičnih infekcija kod ljudi. Prema rezultatima autopsija u Frankfurtu, u posljednjih su petnaest godina na svakom petom pacijentu koji je umro u bolnici utvrđene teške gljivične infekcije mozga ili pluća. Umrli su bili pretežno ljudi s vrlo slabim imunološkim sustavom. Porast slučajeva gljivičnih infekcija cijena je koju moramo platiti za vrhunsku medicinu, tvrdi Wuerzner. Podaci također pokazuju da su gljivičnim oboljenjima unutrašnjih organa podložne, primjerice, osobe na kojima je izvršena transplantacija ili su morale uzimati antibiotike i lijekove protiv raka. Premda su za zdrave ljude takve infekcije u pravilu bezopasne, za ljude s oslabjelim imunološkim sustavom mogu biti smrtonosne. Opasnost pri tome ne prijeti od o tzv. dermatofita, nego od kvaščevih gljivica (osobito Candida albicans sa svojim podvrstama) i gljivica plijesni (Aspergillus s podvrstama, Cladosporium). Dok dermatofiti nisu opasni, druge dvije skupine opasne su po život. Valja pri tome imati na umu da te skupine sa svojim podvrstama čine više 90 svih vrsta koje su opasne za ljude sa slabim imunološkim sustavom. Udisanje spora gljivica plijesni (Aspergillus) prema Wuerznerovim je riječima "gotovo neškodljivo" za zdrave ljude. Do deset gljivičnih spora nalazi se u plućima svakog čovjeka. Njih imunološki sustav normalno "prepoznaje" i "eliminira". Drukčije je kod onih, međutim, s oslabljenom imunološkom obranom. Spore se u tom slučaju mogu raširiti po cijelim plućima i najposlije po cijelom tijelu - osobito mozgu - i u pravilu završavaju smrću. (Hina) jb il