WASHINGTON, 22. srpnja (Hina/Reuters) - Skraćena inačica jednoga gena, koja je našim precima omogućila preživljavanje, vjerojatno je kriva za sklonost tjeskobi, znojenju dlanova i lupanju srca, piše časopis "Science".
WASHINGTON, 22. srpnja (Hina/Reuters) - Skraćena inačica jednoga
gena, koja je našim precima omogućila preživljavanje, vjerojatno
je kriva za sklonost tjeskobi, znojenju dlanova i lupanju srca,
piše časopis "Science". #L#
Osobe koje nose skraćenu inačicu jednoga gena sklonije su snažnijim
reakcijama u strašnim situacijama, a i njihov mozak reagira
drukčije, otkrili su znanstvenici iz Američkog državnog instituta
za duševno zdravlje.
"Već dugo znamo da temperament uvjetuju genetski čimbenici te da se
kao takav razvija od malih nogu, a to utječe na način na koji neke
osobe emocionalno reagiraju u odnosu na druge ljudi ili okolinu",
kaže dr. Daniel Weinberger, neurolog i psihijatar.
Osim toga, poznato je iz istraživanja obavljenih na ljudima i
životinjama da su iskustva iz ranoga djetinjstva bitna za stvaranje
osjećaja tjeskobe.
Gen nazvan SLC6A4 upravlja bjelančevinom koja prenosi
neurotransmiter serotonin (tvar koja prenosi poruku živčanim
vlaknima) od jedne živčane stanice mozga do druge, a serotonin je u
čvrstoj vezi s raspoloženjem i osjećajima.
Ekipa dr. Weinbergera ispitala je kod dragovoljaca kakvu inačicu
gena nose, a zatim je proučavala njihove reakcije na razne
poticaje. Pri tome je korištena magnetska rezonancija za
promatranje rada njihova mozga.
Osobe koje su imale najmanje jednu skraćenu inačicu gena, znatno su
snažnije reagirale na fotografije sa zastrašujućim licima nego
osobe koje su imale "produljenu" inačicu toga gena.
Osobe čije su obje inačice gena skraćene vrlo su rijetke, ali
znanstvenici sada nastoje pronaći ljude koje su od oba roditelja
naslijedili kraću inačicu gena kako bi vidjeli jesu ili te osobe
posebno strašljive.
Unatoč tome, dr. Weinberger misli da nije riječ "genu odgovornom za
strah", jer sklonost strahu i tjeskobi uzrokuje mnogo čimbenika, a
na nečiju osobnost i temperament najvjerojatnije zajednički utječu
okolina i geni.
Ekipa znanstvenika Sveučilišta Wisconsin prošlog je mjeseca
utvrdila da zlostavljana djeca "neutralna" lica češće smatraju
bijesnima od ostale djece.
Ljudi su više vizualno usmjereni od ostalih životinja, pa u prva tri
mjeseca života mala djeca strah ili ugodne osjećaje temelje na tome
vide li poznato ili nepoznato lice, čime upravlja poseban centar u
mozgu.
Ekipa dr. Weinbergera nastoji utvrditi koji još geni sudjeluju pri
upravljanju prijenosom serotonina.
(Hina) rug dgk