US-HR-SI-banke-Bankarstvo-Vlada RFE 20. VII. Mesić kritizira Račana RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE20. VII. 2002. Prodaja banaka strancima: Mesićeva kritika Račana. Prilog Milana Gavrovića. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ovog se
tjedna usprotivio daljnjoj rasprodaji banaka i osiguravajućih društava. Time je, zapravo, otvoreno kritizirao premijera Ivicu Račana i njegovu vladu koji ne odustaju od prodaje strancima preostale Poštanske banke i Croatia osiguranja. Istovremeno je i kandidat za predsjednika Slovenije, inače dugogodišnji guverner slovenske centralne banke France Arhar zatražio da se slovenske banke ne prodaju strancima. O tako važnom potezu, drži on, ne može odlučivati ni vlada, ni parlament, već samo svi Slovenci na općenarodnom referendumu. Za razliku od Slovenije, koja je svoje banke sve dosad zadržala u domaćem, pretežno državnom vlasništvu, 94 posto hrvatskih banaka u rukama je stranaca. Preko polovice hrvatskog bankarstva drže samo dvije talijanske grupacije; Unicredito i Intesa. Predsjednik Mesić sada traži da se konačno stane na loptu i prije daljnje prodaje 'sagledaju posljedice dosadašnje privatizacije'.On sam smatra da te posljedice nisu dobre. Govoreći na
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
20. VII. 2002.
Prodaja banaka strancima: Mesićeva kritika Račana. Prilog Milana
Gavrovića.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ovog se tjedna usprotivio
daljnjoj rasprodaji banaka i osiguravajućih društava. Time je,
zapravo, otvoreno kritizirao premijera Ivicu Račana i njegovu
vladu koji ne odustaju od prodaje strancima preostale Poštanske
banke i Croatia osiguranja. Istovremeno je i kandidat za
predsjednika Slovenije, inače dugogodišnji guverner slovenske
centralne banke France Arhar zatražio da se slovenske banke ne
prodaju strancima. O tako važnom potezu, drži on, ne može
odlučivati ni vlada, ni parlament, već samo svi Slovenci na
općenarodnom referendumu.
Za razliku od Slovenije, koja je svoje banke sve dosad zadržala u
domaćem, pretežno državnom vlasništvu, 94 posto hrvatskih banaka u
rukama je stranaca. Preko polovice hrvatskog bankarstva drže samo
dvije talijanske grupacije; Unicredito i Intesa. Predsjednik Mesić
sada traži da se konačno stane na loptu i prije daljnje prodaje
'sagledaju posljedice dosadašnje privatizacije'.
On sam smatra da te posljedice nisu dobre. Govoreći na
predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika o bankama, on
je rekao kako politika više ne odlučuje o financijama, ali da je
njeno mjesto zauzeo bankarski monopol. Taj monopol vodi računa samo
o svojim, a ne i o hrvatskim interesima. Zato je, na primjer, velik
dio novca koji štede hrvatski građani iznesen u inozemstvo. Banke
zanima samo stabilnost i čvrsti devizni tečaj, a brigu o razvitku i
zaposlenosti prepuštaju državi. One, također, ulažu novac u
sigurne, državne papire, umjesto da se upuštaju u poslovni rizik i
kreditiraju privredu i poduzetnike.
Bankarskom bi monopolu odgovarala trenutačna zamjena kune eurom,
iako Hrvatska još nije ni u predsoblju Europske unije. Predsjednik
Mesić se i tome žestoko usprotivio. Time bi se onemogućilo
korištenje monetarne politike za poticanje razvoja i
zapošljavanja, a istodobno bi se dugoročno betoniralo sadašnje, za
zemlju nepovoljno stanje. Zato predsjednik traži od premijera da
preispita svoju dosadašnju politiku i da ne prepušta stranim
bankama ono što je njegov posao. I čelništvo Narodne banke trebalo
bi razmisliti o svojoj ulozi u razvitku zemlje.
Kandidat za budućeg slovenskog predsjednika France Arhar ne traži
ništa od ljudi na vlasti, već se obraća svim Slovencima. Slovenija
je dosad odolijevala svim pritiscima iz inozemstva, pa nije
prodavala svoje banke. Možda je baš zato danas najuspješnija od
svih bivših komunističkih zemalja.
(RFE)