FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RFE 20. VII. MESIĆ KRITIZIRA RAČANA

US-HR-SI-banke-Bankarstvo-Vlada RFE 20. VII. Mesić kritizira Račana RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE20. VII. 2002. Prodaja banaka strancima: Mesićeva kritika Račana. Prilog Milana Gavrovića. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ovog se tjedna usprotivio daljnjoj rasprodaji banaka i osiguravajućih društava. Time je, zapravo, otvoreno kritizirao premijera Ivicu Račana i njegovu vladu koji ne odustaju od prodaje strancima preostale Poštanske banke i Croatia osiguranja. Istovremeno je i kandidat za predsjednika Slovenije, inače dugogodišnji guverner slovenske centralne banke France Arhar zatražio da se slovenske banke ne prodaju strancima. O tako važnom potezu, drži on, ne može odlučivati ni vlada, ni parlament, već samo svi Slovenci na općenarodnom referendumu. Za razliku od Slovenije, koja je svoje banke sve dosad zadržala u domaćem, pretežno državnom vlasništvu, 94 posto hrvatskih banaka u rukama je stranaca. Preko polovice hrvatskog bankarstva drže samo dvije talijanske grupacije; Unicredito i Intesa. Predsjednik Mesić sada traži da se konačno stane na loptu i prije daljnje prodaje 'sagledaju posljedice dosadašnje privatizacije'.On sam smatra da te posljedice nisu dobre. Govoreći na
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 20. VII. 2002. Prodaja banaka strancima: Mesićeva kritika Račana. Prilog Milana Gavrovića. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ovog se tjedna usprotivio daljnjoj rasprodaji banaka i osiguravajućih društava. Time je, zapravo, otvoreno kritizirao premijera Ivicu Račana i njegovu vladu koji ne odustaju od prodaje strancima preostale Poštanske banke i Croatia osiguranja. Istovremeno je i kandidat za predsjednika Slovenije, inače dugogodišnji guverner slovenske centralne banke France Arhar zatražio da se slovenske banke ne prodaju strancima. O tako važnom potezu, drži on, ne može odlučivati ni vlada, ni parlament, već samo svi Slovenci na općenarodnom referendumu. Za razliku od Slovenije, koja je svoje banke sve dosad zadržala u domaćem, pretežno državnom vlasništvu, 94 posto hrvatskih banaka u rukama je stranaca. Preko polovice hrvatskog bankarstva drže samo dvije talijanske grupacije; Unicredito i Intesa. Predsjednik Mesić sada traži da se konačno stane na loptu i prije daljnje prodaje 'sagledaju posljedice dosadašnje privatizacije'. On sam smatra da te posljedice nisu dobre. Govoreći na predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika o bankama, on je rekao kako politika više ne odlučuje o financijama, ali da je njeno mjesto zauzeo bankarski monopol. Taj monopol vodi računa samo o svojim, a ne i o hrvatskim interesima. Zato je, na primjer, velik dio novca koji štede hrvatski građani iznesen u inozemstvo. Banke zanima samo stabilnost i čvrsti devizni tečaj, a brigu o razvitku i zaposlenosti prepuštaju državi. One, također, ulažu novac u sigurne, državne papire, umjesto da se upuštaju u poslovni rizik i kreditiraju privredu i poduzetnike. Bankarskom bi monopolu odgovarala trenutačna zamjena kune eurom, iako Hrvatska još nije ni u predsoblju Europske unije. Predsjednik Mesić se i tome žestoko usprotivio. Time bi se onemogućilo korištenje monetarne politike za poticanje razvoja i zapošljavanja, a istodobno bi se dugoročno betoniralo sadašnje, za zemlju nepovoljno stanje. Zato predsjednik traži od premijera da preispita svoju dosadašnju politiku i da ne prepušta stranim bankama ono što je njegov posao. I čelništvo Narodne banke trebalo bi razmisliti o svojoj ulozi u razvitku zemlje. Kandidat za budućeg slovenskog predsjednika France Arhar ne traži ništa od ljudi na vlasti, već se obraća svim Slovencima. Slovenija je dosad odolijevala svim pritiscima iz inozemstva, pa nije prodavala svoje banke. Možda je baš zato danas najuspješnija od svih bivših komunističkih zemalja. (RFE)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙