FRA-LIBERATION 17.7. LIBERALIZAM DOVEO DO FINANCIJSKIH AFERA?

FRANCUSKA LIBERATION 17.VII.2002. Kriza novog kapitalizma "Stečajevi koji su zaredali s kompanijama Enron, WorldCom i Vivendi Universal (VU) nisu pojedinačni događaji i zaslužuju da se iz njih izvuku neke pouke. Te afere govore o ozbiljnim teškoćama, da ne kažemo slomu burzovnog kapitalizma. Ponajprije se u pitanje dovodi sadašnji pojam poduzeća. On se promatra kao financijski objekt čiju burzovnu vrijednost treba povećati na sve moguće načine: kupnjom dionica, spajanjem- preuzimanjem, prodajom nerentabilnih odjela, financijskom montažom... Tako vrhunac uspješnosti Enrona, a zatim i njegov stečaj nemaju nikakve veze s njegovom industrijskom djelatnošću - prodajom plina i električne energije - već proizlaze isključivo iz njegova financijskog poslovanja. (...) K tome se u pitanje dovodi i sposobnost financijskih tržišta da reguliraju sektor proizvodnje. U novom dioničarskom kapitalizmu burza bi trebala imati trostruku ulogu. Prvo, da financira poduzeća; no vidimo da nije tako, budući da je zadnjih godina u Europi, kao i u Sjedinjenim Državama, neto emisija dionica u poduzećima bila negativna (bruto emisija manje kupnja dionica i dividende). To znači da poduzeća isplaćuju više nego što dobivaju od svojih dioničara. Druga je zadaća burze valorizirati poduzeća; i tu možemo biti sumnjičavi! U potpunosti nestvarne tehnološke i vrijednosti poduzeća u tradicionalnom sektoru, kao što je Enron, svjedoče da cijena na burzi često ne daje nikakve ozbiljne pokazatelje o vrijednosti poduzeća. Napokon, burza bi trebala poticati restrukturiranje u industriji (...), a mogli smo vidjeti da se to restrukturiranje provodilo prema čisto financijskom načelu, mimo svake industrijske logike. Tako smo svjedoci bitnog proturječja: s jedne strane burza gospodari novim kapitalizmom; s druge, pokazuje se da burza nije kadra voditi poduzeća prema odlukama koje će osigurati njihov dugoročni razvitak. Glasovita 'disciplina tržišta' ne služi svrsi! Dioničari, a napose investicijski fondovi potiču poduzeća da se prilagode kratkoročnim financijskim propisima (običaj bench markinga). To je čelnike Enrona, WorldComa i VU-a potaknulo da krivotvore račune kako bi po svaku cijenu prikazali očekivane rezultate. (...) Presudna su dva postupka radi provedbe reforme. Prvo, treba mijenjati pojam poduzeća koji se ne smije definirati kao 'objekt' koji pripada dioničarima, već kao 'interesna zajednica' čija krajnja svrha nije dobit, već otvaranje radnih mjesta i stvaranje bogatstva. (...) Drugi je niz reforma u mijenjanju pretjerane deregulacije financija kako bi se ograničila njezina djelatnost jačanjem nadzora države (napose podupiranjem jakog javnog sektora), njezina skrbništva i uvođenjem instanci za djelotvornu javnu kontrolu na europskoj i na međunarodnoj razini. Uzalud je očekivati da vlade i međunarodne ustanove spontano izvuku zaključak iz sadašnjih prilika i krenu putem zdravog razuma, tj. da preispitaju liberalne dogme. Reforme koje smo naznačili moći će ugledati svjetlo dana samo ako se na državnoj i na međunarodnoj razini osnuje društveni pokret koji će ih moći nametnuti. Put u tom pravcu pokazuje sadašnji pokret borbe protiv liberalne globalizacije kojemu pripada i ATTAC (Društvo za oporezovanje financijskog poslovanja i pomoć građanima)", piše Dominique Plihon, gospodarstvenik, profesor sveučilišta Paris-Nord i predsjednik znanstvenog vijeća društva ATTAC.