FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAŠTO ČOVJEK ŽIVI DUŽE I IMA VEĆI MOZAK OD ČIMPANZE?

ZAGREB/WASIHNGTON, 17. srpnja (Hina) - Objašnjavajući zašto ljudi žive duže i zašto imaju veći mozak, dvojica američkih znanstvenika ponudila su teoriju u kojoj djecu uspoređuju s tvrtkama koje tek počinju raditi, a odrasle s ulagačima u te tvrtke, piše "New Scientist".
ZAGREB/WASIHNGTON, 17. srpnja (Hina) - Objašnjavajući zašto ljudi žive duže i zašto imaju veći mozak, dvojica američkih znanstvenika ponudila su teoriju u kojoj djecu uspoređuju s tvrtkama koje tek počinju raditi, a odrasle s ulagačima u te tvrtke, piše "New Scientist". #L# Biolozi koji proučavaju evoluciju već desetljećima traže odgovor na pitanje zašto ljudi žive dvostruko dulje od čimpanza i gorila te zašto imaju tri puta veći mozak od svojih najbližih srodnika u životinjskome svijetu. Ekonomist Arthur Robson sa Sveučilišta Western Ontario mozak smatra oblikom ulaganja. On i antropolog Hillard Kaplan sa sveučilišta New Mexico zaključili su da je takav oblik ulaganja toliko velik da mu je potreban dulji životni vijek da bi se uopće isplatio. Robson i Kaplan su inspiraciju za svoju teoriju pronašli u činjenici da današnja djeca, koja su vrlo dugo neproduktivna, u današnjem obliku lovačko-skupljačkih društava troše više kalorija nego što mogu proizvesti, čime se jako zadužuju, a dug je najveći u dobi od 20 godina. Kao aktivne mlade osobe, oni će proizvoditi više nego što će trošiti, ali će im biti potrebna desetljeća da bi vratili dug iz djetinjstva. Tek u dobi od 50 godina oni se rješavaju duga, "posluju pozitivno" i počinju pridonositi društvu te ulagati u djecu sljedećega naraštaja. Znanstvenici su uočili paralele između protoka energije i protoka novca u tvrtkama koje počinju s radom, te primijenili ekonomski model na razvoj čovjeka. Tjelesne i mentalne sposobnosti oni smatraju "temeljnim kapitalom društva", a mozak je poseban oblik kapitala čija vrijednost raste s protokom vremena. Po toj teoriji, mozak zahtijeva tako velika ulaganja u obliku energije tijekom djetinjstva da su čovjekovi preci morali početi dulje živjeti kako bi im se takva ulaganja uopće isplatila. Robson i Kaplan vjeruju da su čovjekovi preci živjeli u okolini u kojoj je skupljanje hrane bilo teško, pa je pogodovalo razvoju velikoga mozga. Osim toga, oni pretpostavljaju i da je ta ista okolina smanjivala opasnost od rane smrti pružajući im zaštitu od grabežljivaca. Zato je okolina u Kaplanovom i Robsonovom modelu ključni čimbenik čovjekove evolucije. Micheal Rose, biolog koji proučava evoluciju vrsta, misli da je teorija koju su iznijeli Robson i Kaplan koristan novi pogled i prvi korak u tom smjeru, ali upozorava i na činjenicu da se ne smije previše vjerovati matematičkome modelu, jer dobar matematičar može doći do svakoga zaključka koji poželi, te da se u obzir moraju uzeti i društvene interakcije koje su također pridonijele razvoju suvremenoga čovjeka. (Hina) rug dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙