ZAGREB/WASIHNGTON, 17. srpnja (Hina) - Objašnjavajući zašto ljudi žive duže i zašto imaju veći mozak, dvojica američkih znanstvenika ponudila su teoriju u kojoj djecu uspoređuju s tvrtkama koje tek počinju raditi, a odrasle s
ulagačima u te tvrtke, piše "New Scientist".
ZAGREB/WASIHNGTON, 17. srpnja (Hina) - Objašnjavajući zašto ljudi
žive duže i zašto imaju veći mozak, dvojica američkih znanstvenika
ponudila su teoriju u kojoj djecu uspoređuju s tvrtkama koje tek
počinju raditi, a odrasle s ulagačima u te tvrtke, piše "New
Scientist". #L#
Biolozi koji proučavaju evoluciju već desetljećima traže odgovor
na pitanje zašto ljudi žive dvostruko dulje od čimpanza i gorila te
zašto imaju tri puta veći mozak od svojih najbližih srodnika u
životinjskome svijetu.
Ekonomist Arthur Robson sa Sveučilišta Western Ontario mozak
smatra oblikom ulaganja. On i antropolog Hillard Kaplan sa
sveučilišta New Mexico zaključili su da je takav oblik ulaganja
toliko velik da mu je potreban dulji životni vijek da bi se uopće
isplatio.
Robson i Kaplan su inspiraciju za svoju teoriju pronašli u
činjenici da današnja djeca, koja su vrlo dugo neproduktivna, u
današnjem obliku lovačko-skupljačkih društava troše više kalorija
nego što mogu proizvesti, čime se jako zadužuju, a dug je najveći u
dobi od 20 godina.
Kao aktivne mlade osobe, oni će proizvoditi više nego što će
trošiti, ali će im biti potrebna desetljeća da bi vratili dug iz
djetinjstva. Tek u dobi od 50 godina oni se rješavaju duga, "posluju
pozitivno" i počinju pridonositi društvu te ulagati u djecu
sljedećega naraštaja.
Znanstvenici su uočili paralele između protoka energije i protoka
novca u tvrtkama koje počinju s radom, te primijenili ekonomski
model na razvoj čovjeka. Tjelesne i mentalne sposobnosti oni
smatraju "temeljnim kapitalom društva", a mozak je poseban oblik
kapitala čija vrijednost raste s protokom vremena.
Po toj teoriji, mozak zahtijeva tako velika ulaganja u obliku
energije tijekom djetinjstva da su čovjekovi preci morali početi
dulje živjeti kako bi im se takva ulaganja uopće isplatila.
Robson i Kaplan vjeruju da su čovjekovi preci živjeli u okolini u
kojoj je skupljanje hrane bilo teško, pa je pogodovalo razvoju
velikoga mozga. Osim toga, oni pretpostavljaju i da je ta ista
okolina smanjivala opasnost od rane smrti pružajući im zaštitu od
grabežljivaca.
Zato je okolina u Kaplanovom i Robsonovom modelu ključni čimbenik
čovjekove evolucije.
Micheal Rose, biolog koji proučava evoluciju vrsta, misli da je
teorija koju su iznijeli Robson i Kaplan koristan novi pogled i prvi
korak u tom smjeru, ali upozorava i na činjenicu da se ne smije
previše vjerovati matematičkome modelu, jer dobar matematičar može
doći do svakoga zaključka koji poželi, te da se u obzir moraju uzeti
i društvene interakcije koje su također pridonijele razvoju
suvremenoga čovjeka.
(Hina) rug dgk