ZAGREB/LOS ANGELES, 18. srpnja (Hina) - Riješena je jedna od najvećih nepoznanica u svijetu vina: sorta grožđa "zinfandel" potječe iz Hrvatske, a ne iz Italije, potvrdili su biljni genetičari kalifornijskog sveučilišta.
ZAGREB/LOS ANGELES, 18. srpnja (Hina) - Riješena je jedna od
najvećih nepoznanica u svijetu vina: sorta grožđa "zinfandel"
potječe iz Hrvatske, a ne iz Italije, potvrdili su biljni
genetičari kalifornijskog sveučilišta. #L#
"'Zinfandel' potječe iz Hrvatske", tvrdi Carole Meredith. "Sorta
koju mi zovemo 'zinfandel', a Talijani 'primitivo', zapravo je
crljenak kaštelanski."
Pravo podrijetlo ove sorte intrigira znanstvenike i ljubitelje
vina već više od 100 godina, piše "Los Angeles Times".
Istražujući podrijetlo "zinfandela", Carole Meredith susretala se
s gotovo nemogućim razlikama u podacima koje su prikupile dvije
generacije znanstvenika. Uz to, postoji više od 10.000 sorti
grožđa, pa je točno lociranje podrijetla "zinfandela" sličilo
traženju igle u plastu sijena.
U Dalmaciji je crljenak, zapravo, zaboravljena sorta pa su Carole
Meredith i njezini kolege dosad otkrili samo 20 trsova te sorte koji
se na samo tri lokacije uzgajaju među drugim sortama.
To je, međutim, dovoljno da se sorta spasi od zaborava i da se
uspostavi njezino rodoslovlje.
Carole Meredith predstavit će istraživanje i rezultate u kolovozu,
na konferenciji genetičara vinove loze u Mađarskoj, a početkom
iduće godine objavit će ih i "Journal of Enology and Viticulture".
Carole Meredith preuzela je 1991. ulogu voditeljice istraživanja
koja su započeli profesor Austin Goheen s kalifornijskog
sveučilišta Davis i njegov student Wade Wolfe još šezdesetih i
sedamdesetih godina, a uključeni su bili znanstvenici,
povjesničari, uzgajivači grožđa, te studenti u Kaliforniji,
Italiji i Hrvatskoj.
Za razliku od ostalih cijenjenih sorti grožđa u Americi, samo
"zinfandel" nije imao definirano europsko podrijetlo. Cabernet
potječe iz Bordeauxa, chardonnay i crni pinot iz Burgundije. A za
"zinfandel" se znalo samo da ne potječe iz tih krajeva.
Nedavno provedeno povijesno istraživanje Charlesa Sullivana,
stručnjaka za povijest vina, pokazalo je da se prvi "zinfandel" u
Americi pojavio na Long Islandu u američkoj državi New York
dvadesetih godina 19. stoljeća. Sorta se širila prema zapadu pa je
1859. stigla u kalifornijsku dolinu Sonoma.
Kako Kalifornija nema domaće sorte loze, uvožene su i uzgajane
stotine stranih sorti. Neke su pogrešno nazvane, a druge su dobile
više od jednog imena. "Zinfandel" je jedna od takvih.
Već nekoliko desetljeća i danas "zinfandel" je jedna od najviše
uzgajanih sorti. Samo 2000. pretekao ga je cabernet sauvignon.
Konačno, "zinfandel" je postao simbolom kalifornijskih vina.
Potkraj šezdesetih godina 20. stoljeća, Goheen je u Puglii,
nedaleko Barija, kušao pitko vino koje ga je neodoljivo podsjećalo
na "zinfandel", a u tom kraju zovu ga primitivo. Goheen je ponio
uzorke loze u Ameriku i obavljena su tada dostupna testiranja.
Pokazalo se da je to doista "zinfandel".
Preuzevši istraživanje 1992., Carole Meredith je pokrenula DNK
analizu tkiva "zinfandela" i "primitiva". Tkiva su izgledala
identično, no tek naprednija DNK analiza provedena 1995. potvrdila
je kako je doista posrijedi ista sorta.
Međutim, "primitivo" nije bila talijanska autohtona sorta. Neki
povjesničari misle da su je u Italiju donijeli katolički redovnici
u 18. stoljeću. No, do 1890. nijedno vino nije se zvalo primitivo, a
"zinfandel" je u Kaliforniji bio poznat još dvadesetih godina 19.
stoljeća. Tako je pravo podrijetlo "zinfandela", odnosno
"primitiva", ostalo zagonetka.
Početkom osamdesetih godina 20. stoljeća pisac Leon Adams napomeno
je da bi "zinfandel" mogao biti plavac mali, vrlo rasprostranjena
crvena hrvatska sorta. Tu je ideju 10 godina poslije objavio Mike
Grgich, koji je iz Hrvatske emigrirao pedesetih godina. Kao mladi
vinar, zauzeo se za konačno definiranje podrijetla "zinfandela"
upućujući istraživače da rješenje zagonetke potraže u Hrvatskoj.
Zbog konfuznih rezultata testova, Carole Meredith odlučila je
otići u Hrvatsku i sama prikupiti uzorke.
U proljeće 1998. posjetila je Agronomski fakultet sveučilišta u
Zagrebu i upoznala profesora genetike Ivana Pejića, te profesora
vinogradarstva Edija Maletića. Carole Meredith i njezini domaćini,
uključujući i njezinu bivšu studenticu Jasenku Piljac, uzeli su
uzorke tkiva s oko 150 trsova plavca malog u 40 vinograda.
Testovi DNK provedeni u Kaliforniji pokazali su da plavac mali nije
"zinfandel". No, činilo se da je jedna loza potomak druge, samo nije
bilo jasno koja je loza "roditelj", a koja "dijete".
Istodobno su Pejić i Maletić u dalmatinskim vinogradima nastavili s
potragom za lozom istoga lista i ploda kao "zinfandel". U rujnu
2000. našli su još jednu sličnu sortu koja se uzgajala uz druge
stare sorte.
Posrijedi je bio jedinstven primjerak vrlo stare sorte crljenak
kaštelanski. Kako nisu imali sredstva za skupu DNK analizu, uzorke
su poslali Carole Meredith.
Rezultati DNK konačno su potvrdili da su "zinfandel", "primitivo" i
crljenak kaštelanski zapravo ista sorta. Nastavak testiranja
potvrdio je: plavac mali potomak je crljenka kaštelanskog i još
jedne hrvatske sorte - sorte dobričić.
Kad je riješena zagonetka "zinfandelova" podrijetla, znanstvenici
su odlučili pronaći još trsova crljenka kaštelanskog i spasiti
sortu.
Sorta je gotovo nestala u 19. stoljeću za vrijeme opake bolesti loze
- filoksere, a kasnije, u komunističkom režimu, domaće su sorte
zamijenjene visokorodnim uvedenim sortama, prikladnim za masovnu
proizvodnju. Znanstvenici žele proširiti područje uzgoja
crljenka, kao potencijalnog materijala za kloniranje.
Pejići i Maletić nastavljaju istraživanja crljenka u Hrvatskoj uz
financijsku potporu kalifornijskig proizvođača vina. Istodobno,
kalifornijski vinari propagiraju primitivo i plavac mali te
proizvode vino od tih sorti. Na samom sveučilištu Davis propagira
se crljenak, čije će sadnice biti dostupne za oko godinu dana, što
znači da bi se 2006. g. moglo piti vino od kalifornijskog crljenka.
(Hina) ljv dgk