FR-US-IQ-analize-Diplomacija-Vlada-Političke stranke-Izbjeglice/prognanici francuska-afp od 15.7.02. analiza o iračkoj oporbi FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFP15.VII.2002.Američki napad na Irak: iračkoj oporbi raste ugled"Iračkoj
oporbi koju su dugo optuživali da nije vjerodostojna, porastao je, čini se, ugled nakon sastanka u Londonu, u času kada se američki predsjednik George W. Bush odlučio za vojnu operaciju u toj zemlji.Oporba je u nedjelju u Londonu utemeljila petnaestočlano 'vojno vijeće' s ciljem da svrgne predsjednika Sadama Huseina i pozvala je iračku vojsku da se pridruži njezinim naporima.'To nije prva konferencija iračke oporbe ni njezin prvi poziv na svrgavanje Sadama Huseina, ali je taj sastanak važan jer dolazi u času kada je SAD, čini se, odlučio pokrenuti vojnu operaciju protiv Iraka i kada svijet traži zamjenu za irački režim', rekao je za AFP diplomat koji dobro poznaje iračko pitanje.Po njegovu mišljenju, afganistanski primjer još je svjež i nameće se usporedba s njime.'Kao u Afganistanu, i u Iraku se oporba mora ujediniti radi uspostave prijelazne vlade', dodao je isti diplomat ne želeći otkriti identitet.
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE - AFP
15.VII.2002.
Američki napad na Irak: iračkoj oporbi raste ugled
"Iračkoj oporbi koju su dugo optuživali da nije vjerodostojna,
porastao je, čini se, ugled nakon sastanka u Londonu, u času kada se
američki predsjednik George W. Bush odlučio za vojnu operaciju u
toj zemlji.
Oporba je u nedjelju u Londonu utemeljila petnaestočlano 'vojno
vijeće' s ciljem da svrgne predsjednika Sadama Huseina i pozvala je
iračku vojsku da se pridruži njezinim naporima.
'To nije prva konferencija iračke oporbe ni njezin prvi poziv na
svrgavanje Sadama Huseina, ali je taj sastanak važan jer dolazi u
času kada je SAD, čini se, odlučio pokrenuti vojnu operaciju protiv
Iraka i kada svijet traži zamjenu za irački režim', rekao je za AFP
diplomat koji dobro poznaje iračko pitanje.
Po njegovu mišljenju, afganistanski primjer još je svjež i nameće
se usporedba s njime.
'Kao u Afganistanu, i u Iraku se oporba mora ujediniti radi
uspostave prijelazne vlade', dodao je isti diplomat ne želeći
otkriti identitet.
Podijeljena iračka oporba koja još nije pokazala koliko vrijedi,
dugo je slovila kao nevjerodostojna.
No osim komunističke stranke koja je osnovana 1937., iračke su se
oporbene stranke počele pojavljivati šezdesetih godina: arapske
nacionalističke, demokratske, kurdske, islamističke, zastupljene
su svi pravci.
Svijet se okrenuo toj oporbi još 1991., kada su savezničke snage
oslobodile Kuvajt.
U međunarodnim se glasilima spominju neka od imena za koje SAD i
Velika Britanija 'drže da su kadri zamijeniti Sadama Huseina'.
Saudijska Arabija okuplja bivše vojne i političke dužnosnike iz
Iraka kako bi osnovala vladu u progonstvu koja bi mogla preuzeti
vlast nakon svrgnuća Sadama Huseina.
Kongres iračke oporbe održao se u Beirutu u ožujku 1991., a godinu
dana kasnije održan je još jedan u Beču.
No čini se da su podjele među strujama nesavladive.
'Tromost američke vlade prema iračkom režimu uzrok je što je u
zadnjih deset godina djelovanje iračke oporbe ograničeno na
očitovanje verbalnih stajališta koja nisu utjecala na Irak, gdje su
prilično nepoznata', rekao je telefonom za AFP bivši irački
dužnosnik koji živi u Londonu.
Okolnosti su danas drukčije, premda još uvijek nema jedinstva,
misli.
'Nakane SAD-a su agresivnije nakon 11.IX. Za razliku od 1991., cilj
vojne operacije nije oslobađanje treće zemlje (Kuvajta), već
svrgavanje režima u Iraku', istaknuo je.
U tom smislu, 'iračkoj oporbi nužno raste ugled, jer svijetu treba
prijelazna vlada u Iraku koja će preuzeti vlast kada Sadam Husein
ode', rekao je.
Časnici u progonstvu utvrdili su u Londonu 'kodeks časti' u kojemu
se obvezuju da će otići s vlasti odmah nakon možebitnog svrgnuća
Sadama Huseina.
Ono im se, s pravom ili nepravom, čini sigurno otkako je američki
predsjednik George W. Bush odlučio iskoristiti 'sve mogućnosti'
radi 'promjene vlasti' u Bagdadu.
Sastanak u Londonu održao se upravo na obljetnicu revolucije u
kojoj je srušena iračka loza hašimidske monarhije, 14.VII.1958.
I tu je afganistanski primjer jak. Razmišlja li se o povratku
monarhije? Sudjelovanje još jednog Hašimida na konferenciji,
jordanskog kraljevića Hasana ibn Talala, bratića iračkog kralja
Fejsala koji je ubijen u državnom prevratu 1958., potiče neka
pitanja", piše Randa Habib.