ES-MA-spor-Obrana-Diplomacija-Vlada nj 13. VII. DPA: španjolska i maroko spore se oko peršuna NJEMAČKADPA13. VII. 2002."Kriza oko otoka Perejil" u Sredozemnom moru: spor Madrida i Rabata"Za otok Perejil nije dosada znao gotovo nitko -
izuzmemo li ronioce, krijumčare hašiša i starca koji tamo redovno hrani koze. Preko noći stvari su se promijenile. Desetak marokanskih vojnika našlo se nakon blitz-akcije na toj nenastanjenoj hridi na ulazu u Sredozemno more, podiglo šatore i istaknulo u krševitom tlu zastavu alavitskog kraljevstva. Time je otok 'Peršun' postao simbol teške krize u odnosima Španjolske i susjednog Maroka, između članice EU i važnog arapskog partnera Zapada.No, uz bučno zgražanje, izgred je u Španjolskoj u prvom redu potaknuo nagađanja. Kakvog smisla ima zaposjedanje otoka koji nije ni upola velik kao Mainau na Bodenskom jezeru i posve je nevažan gledano iz strateške i gospdarske perspektive? 'Perejil ne vrijedi ni koliko gorivo koje su potrošili poslani patrolni čamci', ocijenio je tisak, prisjetivši se u tom kontekstu komedija braće Marx. Tako se nagađalo da 'invazija' zapravo funkcionira po načelu 'milo za drago' za manevar španjolske mornarice, u kojem je pred
NJEMAČKA
DPA
13. VII. 2002.
"Kriza oko otoka Perejil" u Sredozemnom moru: spor Madrida i
Rabata
"Za otok Perejil nije dosada znao gotovo nitko - izuzmemo li
ronioce, krijumčare hašiša i starca koji tamo redovno hrani koze.
Preko noći stvari su se promijenile. Desetak marokanskih vojnika
našlo se nakon blitz-akcije na toj nenastanjenoj hridi na ulazu u
Sredozemno more, podiglo šatore i istaknulo u krševitom tlu zastavu
alavitskog kraljevstva. Time je otok 'Peršun' postao simbol teške
krize u odnosima Španjolske i susjednog Maroka, između članice EU i
važnog arapskog partnera Zapada.
No, uz bučno zgražanje, izgred je u Španjolskoj u prvom redu
potaknuo nagađanja. Kakvog smisla ima zaposjedanje otoka koji nije
ni upola velik kao Mainau na Bodenskom jezeru i posve je nevažan
gledano iz strateške i gospdarske perspektive? 'Perejil ne vrijedi
ni koliko gorivo koje su potrošili poslani patrolni čamci',
ocijenio je tisak, prisjetivši se u tom kontekstu komedija braće
Marx. Tako se nagađalo da 'invazija' zapravo funkcionira po načelu
'milo za drago' za manevar španjolske mornarice, u kojem je pred
marokanskom obalom sudjelovalo pet ratnih brodova, izazvavši
prošlog tjedna žestoki prosvjed Rabata.
Neki su pak komentatori ocijenili da Maroko akcijom koja se
poklopila s proslavom vjenčanja kralja Muhameda VI. želi skrenuti
pozornost s unutarpolitičkih problema ili podvrgnuti Madrid
pritisku u pitanju zapadne Sahare. Marokanski tisak opetovano je
predbacivao nekadašnjoj kolonijalnoj sili Španjolskoj da podupire
oslobodilačku frontu Polisario, koja se zalaže za nezavisnost tog
područja. Tim će se sukobom krajem srpnja ponovno pozabaviti Vijeće
sigurnosti UN. Ostali su uvjereni da je Rabat aktualnom akcijom
želio podcrtati svoj zahtjev za povratom španjolskih eksklava
Ceute i Melille u sastav marokanske države.
U svakom slučaju, izvjesno je da je aktualni izgred tek posljednja u
dugom nizu manjih kriza u odnosima dviju zemalja. Primjerice,
Španjolska je proglasila vladu u Rabatu odgovornom za neuspjeh
pregovora EU i Maroka o ribarenju. Nadalje, Madrid je optužio
susjednu zemlju da tolerira krijumčarske bande koje prebacuju
ilegalne doseljenike u Španjolsku. Napokon, Rabat je u listopadu
prošle godine povukao svog veleposlanika iz Madrida.
Po mišljenju Španjolske, južni susjed s onu stranu Gibraltarskih
vrata može samo izgubiti u 'krizi oko Peršuna'. Španjolska je drugi
po važnosti trgovinski partner Maroka a ta je sjevernoafrička
zemlja istodobno i glavni primatelj španjolske pomoći pri razvoju.
No, kritiku je izazvala i izjava zamjenika španjolskog premijera
Mariana Rajoya, koji je podsjetio Rabat da u Španjolskoj živi oko
200 tisuća marokanskih doseljenika. Time se samo potpiruje mržnja
prema strancima, istaknuto je.
Upozorava se i na opasnost koju u sebi krije 'jeftino domoljublje'.
Argentinsko-britanski rat za Falklande iz 1982. predstavlja
primjer koji treba poslužiti kao opomena. Naime, neki su španjolski
listovi uistinu posegnuli za oštrijim tonovima, tiskajući,
primjerice, tabele u kojima se uspoređuje vojna snaga dviju
zemalja. El Mundo je čak nazvao Muhameda VI.'okrunjenim
diktatorom', kritički napomenuvši da Madrid nije dovoljno
energično reagirao na njegovu provokaciju. I El Pais je napomenuo
da će izostanak reakcije imati svoju cijenu - 'ali Perejil nije
vrijedan nijednog metka', dodaje taj španjolski list" na kraju
priloga Jorga Vogelsangera.