ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Senat Sveučilišta u Zagrebu na današnjoj izvanrednoj sjednici prihvatio je prijedlog zakona o visokome obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradila radna skupina toga senata.
ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Senat Sveučilišta u Zagrebu na
današnjoj izvanrednoj sjednici prihvatio je prijedlog zakona o
visokome obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradila
radna skupina toga senata.#L#
Na konferenciji za novinare, održanoj nakon završetka izvanredne
sjednice, rektorica zagrebačkoga Sveučilišta Helena Jasna Mencer
izvijestila je da je rasprava o prijedlogu toga zakona bila jedina
točka dnevnoga reda izvanredne sjednice.
Prorektor za znanost i razvoj Aleksa Bjeliš, koji je bio na čelu
radne skupine za izradu Prijedloga, najavio je da će Sveučilište u
Zagrebu uputiti taj prijedlog hrvatskoj Vladi, Ministarstvu
znanosti i tehnologije, Hrvatskome saboru i njegovu Odboru za
obrazovanje, znanost i kulturu te svim sveučilištima, visokim
školama, veleučilištima i javnim institutima u Republici
Hrvatskoj.
U tekstu koji je podijeljen novinarima, a sadrži osnovne razloge i
postavke prijedloga Sveučilišta, ističe se da je taj prijedlog
ujedinio pozitivne komponente iz radnoga teksta Ministarstva
znanosti i tehnologije te puno dobrih i kreativnih ideja koje su
potekle sa Sveučilišta i javnih instituta koji su sudjelovali u
pripremi projekta (Institut Ruđera Boškovića te Institut za
medicinska istraživanja i medicinu rada).
Zato, navodi se, Sveučilište u Zagrebu nudi svoj projekt kao
zajedničku osnovu reforme znanosti i visokoga obrazovanja svim
sveučilištima i institutima u Hrvatskoj te Ministarstvu znanosti i
tehnologije kao pokretaču zakonskih promjena.
Kao najvažnije razlike prijedloga Sveučilišta u odnosu na radni
tekst Ministarstva spominju se jedinstvenost i autonomija
sveučilišta i njegov ustroj i globalno upravljanje sustavom -
jedinstvo znanstvenoga i obrazovnoga rada.
Osim toga, sastavljači prijedloga smatraju da se razlike odnose i
na pitanja studenata, nastavnika i znanstvenika, binarni sustav
visokoga obrazovanja te financiranje kao i jednostavnije norme te
primjerenije rokove prelaska na novi sustav.
Sažetak koji su dobili novinari upućuje i na razlike koje
Sveučilište i Ministarstvo imaju prema Zakonu o ustanovama i
važnosti statuta visokih učilišta i javnih instituta.
Tako se navodi da radni tekst Ministarstva dosljedno preuzima norme
Zakona o ustanovama bez uvažavanja specifičnosti pojedinih
visokoškolskih i znanstvenih ustanova i odgovarajuće razrade
prikladnoga spektra rješenja. A to je, kako stoji u tekstu,
posebice uočljivo kod pitanja pravnoga statusa sastavnica složenih
visokih učilišta.
Pa se tako i tumači da radni tekst Ministarstva te sastavnice vidi
isključivo kao podružnice po Zakonu o ustanovama, dok prijedlog
Sveučilišta omogućuje pojedinim visokim učilištima statutarnu
uspostavu optimalnih rješenja za svoje unutarnje ustrojstvo.
Prijedlog Sveučilišta, ističe se, polazi od stava da je zakonom
nužno odrediti regulaciju znanstvene i visokoobrazovne
djelatnosti, nadležna tijela i odnose visokih učilišta i javnih
instituta s društvenom okolinom, a da se unutarnji odnosi,
ustrojstvo i nadležnosti sastavnica reguliraju statutom pojedinih
ustanova. Posebice se naglašava da statut donosi savjet
sveučilišta odnosno upravno vijeće u kojemu su dvije trećine
članova predstavnici osnivača i tijela lokalne samouprave, što,
dodaje se, osigurava odlučujući utjecaj šire društvene okoline.
Na današnjoj konferenciji bilo je riječi i o jučer održanoj
redovitoj sjednici Senata na kojoj su, rekla je rektorica Mencer,
među ostalim, prihvaćeni i programi novih poslijediplomskih
studija eko-inženjerstva i poslovnoga upravljanja. Ti studiji,
istaknula je Mencer, interdisciplinarni su sveučilišni studiji
koji potvrđuju da Sveučilište u Zagrebu djeluje kao integrirano
sveučilište iako to nije i formalizirano.
(Hina) ip mc