ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Mlade treba od početka njihova obrazovanja učiti da probleme rješavaju kroz dijalog kako bi takav pristup postao dio njihova uma i djelovanja, poručio je večeras tibetski duhovni i svjetovni vođa Dalaj-lama
na predavanju u zagrebačkome Domu sportova.
ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Mlade treba od početka njihova
obrazovanja učiti da probleme rješavaju kroz dijalog kako bi takav
pristup postao dio njihova uma i djelovanja, poručio je večeras
tibetski duhovni i svjetovni vođa Dalaj-lama na predavanju u
zagrebačkome Domu sportova.#L#
Tibetski duhovni i svjetovni vođa Njegova Svetost XIV. Dalaj-lama
Tenzin Gyatso koji je jutros doputovao u Zagreb u prvi i neslužbeni
posjet hrvatskome glavnom gradu govorio je večeras o temi "Etika za
novi milenij".
Govoreći pred punom dvoranom Doma sportova Dalaj-lama osvrnuo se i
na nedavna ratna događanja u Hrvatskoj rekavši kako smatra da je
dijalog koji treba dovesti do pomirenja put rješavanja nastalih
problema. Jer, rekao je, ljubav za domovinu i svoj narod dobar je
osjećaj ali potrebno je osloboditi se viška emocija, odnosno
distancirati se od toga, kako bi se u jednom širemu i holističkomu
pristupu stvari mogle sagledati na drugi način.
Dalaj-lama koji je 1989. dobio Nobelovu nagradu za mir zbog svoje
sustavne promocije nenasilnoga načina rješavanja problema,
ustvrdio je kako je nenasilje puno učinkovitiji način rješavanja
problema od nasilja koje, kada se jednom primjeni, može postati
način djelovanja i izazvati puno posljedica.
Da bi se pak postupno stvorilo dugoročno miroljubivo društvo te
sretne obitelji i pojedinci za Dalaj-lamu preduvjeti su rad na
postignuću unutarnjega mira svakoga pojedinca te postupna - korak
po korak - demilitarizacija svijeta.
A taj nužno potreban mir uma kao temelj za djelovanje u ljudskome
društvu, po Dalaj-laminim riječima, moguće je postići samo
ozbiljnim radom svakoga pojedinca na postizanju suosjećanja,
snošljivosti, zadovoljstva i samodiscipline.
Pri tomu, Dalaj-lama upozorava da je veliki problem što ljudi lako
zadovoljavaju svoje potrebe u pitanjima duha dok se teško
zadovoljavaju kada je riječ o tvarnim potrebama. Ali, istaknuo je,
jedino rad na području duhovnoga nema ograničenja dok, upozorio je,
svijet tvarnosti ima ograničenja koja pak ne treba prelaziti.
Ponovivši nekoliko puta da je on sam samo običan čovjek koji nikomu
ne može ponuditi nikakva čuda, a za koja bi ponekad možda i sam
poželio da se dogode, Dalaj-lama je okupljenima poručio da je
promjena misli, a posebice osjećaja, moguća.
Ali, ustvrdio je, za to je potrebno uložiti veliki napor i tomu
posvetiti puno vremena jer će tek takav pristup postupno dovesti do
promjena. S tim u vezi, podsjetio je da je sam od 16. godine pa do
danas kada mu je 67 (rođen je 6. srpnja 1935.) ulagao ozbiljan napor
u pitanjima duha, istaknuvši kako ipak još i danas ima ograničeno
iskustvo. No taj mu je napor, kako je rekao, omogućio da kroz dosta
različita i zahtjevna iskustva vlastitoga života, njegovo stanje
uma bude u osnovi mirno.
Zauzevši se za vjersku harmoniju te promociju ljudskih vrijednosti
bilo na kojemu od dva tipa duhovnosti - svjetovnoj ili religijskoj,
tibetski duhovni i svjetovni vođa pozvao je one koji su, kako je
rekao, u njegovu predavanju možda našli nešto zanimljivoga da o
tomu promisle. Odnosno, da promisle, proanaliziraju svoje misli i
time eksperimentiraju te da ustraju u naporu kako bi se ojačale
temeljne ljudske vrijednosti.
Na kraju predavanja Dalaj-lama je zahvalio publici za veliku
pozornost i koncentraciji kojom je pratila njegovo izlaganje. Jer,
kako je i na početku rekao, sretan je što je imao priliku izreći i
izmijeniti neke misli i stajališta te pokušati shvatiti što se
događa u glavama okupljenih te dobiti nešto dobro za sebe, a nada se
i za publiku.
Predsjednica Društva hrvatsko-tibetskoga prijateljstva Žana
Čanađija rekla je da hrvatski narod doista može od tibetskoga puno
naučiti kada je riječ o miru suosjećanju i toleranciji.
Boravak Njegove Svetosti XIV. Dalaj-lame u Zagrebu organizirala je
Hrvatska paneuropska unija koja je, po riječima predsjednika
akademika Mislava Ježića, imala veliku čast da u hrvatskome glavnom
gradu može prirediti susret s jednim od najvećih moralnih
autoriteta današnjega svijeta.
(Hina) ip ln