ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Tibetski duhovni i svjetovni vođa Njegova Svetost XIV. Dalaj-lama Tenzin Gyatso u današnjemu akademskom predavanju na zagrebačkom Filozofskome fakultetu Družbe Isusove pozvao je na međureligijski dijalog kao
put za izgradnju bolje budućnosti čovječanstva u novome tisućljeću.
ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Tibetski duhovni i svjetovni vođa
Njegova Svetost XIV. Dalaj-lama Tenzin Gyatso u današnjemu
akademskom predavanju na zagrebačkom Filozofskome fakultetu
Družbe Isusove pozvao je na međureligijski dijalog kao put za
izgradnju bolje budućnosti čovječanstva u novome tisućljeću.#L#
Dalaj-lama koji je jutros doputovao u Zagreb iz Splita u predavanju
"Buddhistički pristup međureligijskom dijalogu" istaknuo je da
stvaranje bolje budućnosti počinje od odluke svakoga pojedinca.
Veća pojedinačna sreća i boljitak zajednica te općenito sretnije
čovječanstvo, ne može se postići odlukama vlada i politike, već je
zadaća svakoga pojedinca da na tomu ozbiljno i mukotrpno radi,
rekao je.
S tim u vezi, tibetski duhovni i svjetovni vođa, koji od 1959. živi u
izbjeglištvu u indijskome gradu Dharamsali, napominje da nema
područja ljudskoga djelovanja, a što se onda odnosi i na politiku,
koje bi samo po sebi bilo "prljavo", nego je bitno da svaki
pojedinac na području kojim se bavi djeluje moralno i etično.
Dalaj-lama smatra da mali narodi imaju više mogućnosti učiniti
takav ozbiljan napor i biti primjerom kako se ljudsko djelovanje u
svim područjima može temeljiti na etičkim i moralnim načelima kao
što su suosjećanje, tolerancija i razumijevanje.
I dok Dalaj-lama ističe kao su inteligencija i znanje iznimno važne
za ljudsku vrstu, upozorava da akademske zajednice koje su, po
njemu, jedan od najvažnijih dijelova svakoga društva, trebaju puno
više pozornosti posvetiti "obrazovanju srca".
Po njegovim riječima, u tomu mogu pomoći sve institucije u društvu
jer za to imaju potreban potencijal.
Dalaj-lama dobitnik Nobelove nagrade za mir (1989.) za susreta s
novinarima u zagrebačkoj zračnoj luci rekao je da se zauzima za
autonomiju Tibeta u sklopu Kine a ne za potpunu neovisnost.
Što se pak tiče uspostavljanja boljega međureligijskoga dijaloga,
rekao je da tomu može pomoći nekoliko metoda - učenje o različitim
duhovnim i religijskim tradicijama, razmjena iskustava koja se
odnose na duhovnu praksu te hodočašća na sveta mjesta drugih
religija.
Spomenuvši svoja hodočašća u Jeruzalem i Fatimu, rekao je, premda
sam buddhistički svećenik a ne židov ili kršćanin, da je jasno
osjetio duhovne vibracije tih mjesta.
Podsjetio je da je za njegovo osobno otvaranje prema "iskustvima
kršćanske braće" osobito zahvalan katoličkomu svećeniku Thomasu
Mertonu, koji je bio pripadnika reda trapista i koji mu je omogućio
da "shvati koliko su duboki potencijali kršćanstva".
Za buddhistički pristup međureligijskomu dijalogu Dalaj-lama pak
kaže da se temelji na učenju o iskustvima drugih religija jer se
samo tako mogu smanjiti tenzije.
Na početku predavanja pozdravio ga je pater Ivan Macan, provincijal
Hrvatske provincije Družbe Isusove. Darujući mu kapu s oznakama
Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove, njegov domaćin zahvalio je
Dalaj-lami za veliki prinos koji je dao boljemu razumijevanju među
religijama.
Akademik Mislav Ježić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije koja
je organizator prvoga i neslužbenoga posjeta Dalaj-lame, istaknuo
je kako je on jedan od najvećih moralnih autoriteta današnjice.
Među brojnim predstavnicima hrvatske akademske zajednice i
studentima Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove na predavanju su
bili i papinski nuncij msgr. Giulio Einaudi te predsjednik HAZU
akademik Ivo Padovan.
(Hina) ip mc