AU 7. VII. APA: BORBA ZA POLOŽAJE U HRVATSKOJ

AUSTRIJA APA 7. VII. 2002. Očekuje se borba za položaje u novoj hrvatskoj vladajućoj koaliciji "Hrvatski premijer u ostavci Ivica Račan mora prilikom preustrojavanja svoje vladajuće koalicije računati na borbu za položaje. Ne dogodi li se nešto neočekivano, hrvatski predsjednik Stipe Mesić dodijelit će u srijedu Račanu mandat za sastavljanje druge vlade. Nakon što su iz koalicije istupili socijalliberali (HSLS), bit će potrebno imenovati nove ljude na najmanje tri ministarska položaja - onaj spornog vicepremijera i šefa HSLS-a Dražena Budiše, zatim ministra gospodarstva Hrvoja Vojkovića i ministra prometa Marija Kovača. Još su četiri dosadašnja šefa resora iz redova HSLS-a i interna Budišina kritičara pokazala interes za ostanak u kabinetu - riječ je o ministru obrane Jozi Radošu, ministru zdravstva Andri Vlahušiću, ministru znanosti Hrvoju Kraljeviću i najomiljenijem Račanovu suradniku, potpredsjedniku vlade Goranu Graniću. Njih četvorica namjeravaju istupiti iz HSLS-a. I nakon odlaska druge po veličini vladajuće stranke socijaldemokratski premijer jako će teško ispuniti zahtjeve vjerojatno četiri koalicijska partnera. Nakon parlamentarnih izbora, održanih u siječnju 2000. g., ministarski položaji raspodijeljeni su među koalicijskim partnerima razmjerno izbornim rezultatima, zbog čega su socijalemokrati dobili polovinu mjesta u kabinetu. HSLS je dobio četvrtinu ministarskih položaja a ostatak je otpao na seljačku stranku (HSS), koja je imenovala tri ministra, te na Istarski demokratski sabor (IDS), narodnu stranku (HNS) i liberalnu stranku (LS), koje su imenovale po jednog ministra. Sada će Račan morati uspostaviti ravnotežu među malim koalicijskim partnerima, ponajprije među HNS-om i HSS-om. Dok je HSS pri formiranju prve vlade dobio zbog izbornog rezultata više ministarskih položaja nego HNS, obje stranke danas bilježe jednake rezultate na anketama - između ostalog i zbog popularnosti predsjednika Stipe Mesića, člana HNS-a. Zato će Mesićeva stranka vrlo vjerojatno dobiti najvažnije slobodno mjesto u kabinetu, ono vicepremijera, iako je u parlamentu zastupljena samo s dva zastupnika (od ukupno njih 150). U medijima se kao mogući kandidati već spominju šefica HNS-a Vesna Pusić i ministar javnih radova RAdimir Čačić. U prvoj polovini godine gospođa Pusić bila je po rezultatima jedne ankete i najpopularnija hrvatska političarka. Utjecaj HNS-a u parlamentu mogao bi dodatno ojačati i zato što će najmanje osam zastupnika zbog svoje kritike na račun šefa stranke Budiše već sljedećeg tjedna napustiti klub HSLS-ovih parlamentarnih zastupnika i možda se priključiti HNS-u. U tom će pak slučaju HSS po medijskim spekulacijama zatražiti resor gospodarstva, obrane ili unutrašnjih poslova i jedno 'manje važno' ministarstvo. LS je jedina stranka koja još nije imenovala potencijalne kandidate za ulazak u vladu, baš kao i IDS koji je prije godinu dana već istupio iz prve vladajuće koalicije. Po anketi Večernjeg lista oporbena stranka HDZ nalazila se u lipnju ove godine s 21,3 posto glasova neposredno ispred SDP-a koji je osvojio 19,9 posto glasova. Iza njih slijedili su HSS (6,3 posto glasova) i HNS (6,2 posto glasova), bilježi Večernji list. Račan je u petak dao ostavku zbog neprekidnih nesuglasica s HSLS- om, posebno s Budišom. Presudilo je odbijanje vodstva HSLS-a da u parlamentu glasa za ratifikaciju sporazuma sa Slovenijom o zajedničkom vlasništvu nad nuklearnom elektranom Krško. Već u ljeto 2001. g. Budiša se sukobio s Račanom zbog izručenja mogućih ratnih zločinaca sudu UN u Den Haagu da bi na kraju dao ostavku na položaj šefa HSLS-a. Nakon povratka na čelo stranke na stranačkom saboru održanom u veljači 2002. g., Budiša je izazvao novu krizu vlade kada je protiv njezine i Račanove volje namjeravao povući trojicu svojih ministara i istaknuvši pravo da sam preuzme položaj vicepremijera", podsjeća novinar na kraju priloga.