ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Dobije li mandat za sastav nove Vlade, sadašnji premijer Ivica Račan težit će formirati stabilnu Vladu, vladu koja će odraditi mandat do kraja (još godinu i pol) i neće biti manjinska, doznaje se od njegovih
najbližih suradnika u Vladi.
ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Dobije li mandat za sastav nove Vlade,
sadašnji premijer Ivica Račan težit će formirati stabilnu Vladu,
vladu koja će odraditi mandat do kraja (još godinu i pol) i neće biti
manjinska, doznaje se od njegovih najbližih suradnika u Vladi.#L#
Uz stabilnost, Račan, kažu njegovi suradnici, želi i veću
učinkovitost Vlade koja će trebati nastaviti započete reforme,
kakva je primjerice pravosudna.
Da bi osigurao efikasnost, Račan, ako ponovo postane premijer
planira prepoloviti broj vladinih prioriteta utvrđen za razdoblje
2002.-2003.
Bit će to desetak projektata, ali o njima kao i o mogućim kadrovskim
promjenama njegovi suradnici danas nisu željeli davati preciznije
informacije. Naglašavaju da je njegova želja stabilna podrška u
Saboru, osiguravanje većine koja će zajamčiti da se kod glasovanja
o bilo kojoj temi neće raditi drame.
Za Račana, naglašavaju, ne dolazi u obzir manjinska Vlada, dakle
Vlada koja nema dovoljno ruku u Saboru.
Stabilna većina bit će mu nužna želi li odraditi najavljeni plan
radikalne rekonstrukcije modela Vlade. Takav plan, kako je prije
nekoliko dana i sam izjavio, uz ostalo podrazumijeva manji broj
ministarstvava od sadašnjih 19, odnosno spajanje srodnih.
Kako bi to spajanje moglo izgledati, za sada nema preciznijih
informacija. Njegovi najbliži suradnici kažu da mu je nakana model
Vlade približi nekim europskim modelima, konkretno onima u
skandinavskim zemljama. Takva odluka podrazumijevala bi Vladu bez
zamjenika i bez potpredsjednika, s manjim brojem ljudi po
ministarstvima, ali i postojanjem agencija i institucija koje bi
provodile Vladinu politiku.
Takav model pratio bi i jak ured premijera, kakav primjerice
postoji u Mađarskoj.
U spomenutom slučaju premijer bi bio odgovorniji za efikasnost
izvršne vlasti, ali bi imao i jače mehanizme za ispunjenje
zacrtanih zadaća, ističu njegovi suradnici.
Takva radikalna promjena modela Vlade zahtjevala bi intervencije u
nizu zakona, od Zakona o Vladi, preko zakona koji uređuje djelokrug
ministarstava. Zakonodavna bi intervencija bila toliko snažna da
bi se gotovo moglo govoriti o mini reformi državne uprave,
ocjenjuju Račanovi suradnici.
O takvim razmišljanjima u Banskim se dvorima nisu željeli javno
očitovati dok se predsjednik države ne odluči za novog mandatara,
te dok taj mandatar ne dobije podršku svojih novih partnera.
S obzirom da je Račan na čelu najsnažnije parlamentarne stranke
SDP-a, izvjesno je da bi novi mandat trebao biti ponuđen upravo
njemu.
Izvjesno je i da Račan u tom slučaju može računati na potporu HSS-a i
Zlatka Tomčića, HNS-a i Vesne Pusić, LS-a i Zlatka Kramarića, ali i
IDS-a i Ivana Jakovčića. Tu je i podrška regionalnih parlamentarnih
stranaka te dijela nezavisnih i zastupnika manjina.
Takve procjene potvrđuje i glasovanje o ugovoru o nuklearci Krško
koje je protumačeno kao neformalno glasovanje o povjerenju novoj
Vladi u kojoj više neće biti HSLS-a.
U Banskim dvorima vjeruju da će se priča o formiranju nove Vlade
završiti za manje od mjesec dana, koliko dopušta Ustav, te da će
nova vlada uspješno odraditi svoje zadaće i otkloniti potrebu za
prijevremenim izborima.
Jedan od argumenata protiv prijevremenih izbora je i podatak da su
posljednji parlamentarni izbori u siječnju 2000. koštali gotovo 92
milijuna kuna.
(Hina) bm sšh