AU 6. VII. PR: PAD VLADE I USPON HDZ-A

AUSTRIJA DIE PRESSE 6. VII. 2002. "Ovako više ne možemo" - hrvatski premijer raspustio vladu "Kriza vlade u Hrvatskoj tinjala je već dugo. U petak je kap prelila čašu za premijera Ivicu Račana - socijaldemokrat je najavio ostavku vlade: 'Ovako više ne možemo', izjavio je Račan. Time je pala peterostranačka vlada lijevog centra, koja je nakon izbora u siječnju 2000. smijenila vladavinu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) pokojnog predsjednika Franje Tuđmana. Bivši oporbeni savez ostvario je izbornu pobjedu zahvaljujući obećanju da će napokon provesti temeljite tržišno-privredne i političke reforme. Uskoro nakon preuzimanja vlasti, nova je vlada u suradnji s novim predsjednikom Stipom Mesićem uspjela pridobiti povjerenje inozemstva i približiti Hrvatsku EU i NATO-u. No, uskoro su se u koaliciji pod dominacijom socijaldemokrata pokazale napukline: socijalliberalna stranka (HSLS) predsjedničkog kandidata Dražena Budiše, kojeg je na predsjedničkim izborima porazio Stipe Mesić, smatrala je da su neke reforme preradikalne. Tako je HSLS blokirao kazneni progon privrednih kriminalaca iz starog režima, suprotstavio se reformi upravnog sustava čiji je cilj bila decentralizacija i pokušao osujetiti suradnju s haaškim sudom za ratne zločince. Teške su se nesuglasice javile i u politici prema Bosni: dok su predsjednik Mesić i većina u vladi željeli smanjiti financijsku potporu bosanskim Hrvatima, HSLS je zahtijevao suprotno. Predmet posljednjeg sukoba bili su pregovori o atomskoj elektrani Krško, kojom Hrvatska upravlja zajedno sa Slovenijom. Sredinom tjedna hrvatski je parlament ratificirao sporazum o zajedničkom korištenju elektrane sa Slovenijom a vrh HSLS-a glasovao je protiv ratifikacije. Sada predstoji formiranje nove vlade. Račan ima 30 dana da obavi taj posao. Dosadašnja će koalicija vjerojatno biti nastavljena ali bez HSLS-a kao dosadašnjeg sudionika u vladi. Do izbora koji bi trebali biti održani za dvije godine Račan namjerava razbiti osjetan zastoj u reformama i u prvom redu nastaviti s privatizacijom privrede. Ta zadaća neće biti laka: planirane tržišno-privredne reforme kratkoročno će ubrzati porast ionako visoke nezaposlenosti. Socijalno nezadovoljstvo gomila se ponajprije u velikim gradovima. Doduše, za vladu se povoljno razvijaju prilike u turizmu. Ove se godine očekuju rekordni rezultati. Prihodi iz tog sektora ublažavaju kroničnu financijsku nevolju u kojoj se nalazi hrvatska država. Dotle u međuvremenu reformirana bivša vladajuća stranka HDZ bilježi porast popularnosti i ostvaruje na anketama ponovno 23 posto glasova. Ta je okolnost vjerojatno bila jedan od razloga što je šef HSLS-a Budiša zaoštrio sukob s Račanom i prešao u oporbeni tabor", zaključuje na kraju analize Erich Rathfelder.