HEP ĆE SVOJE INTERESE U NUKLEARCI BRANITI SVIM SREDSTVIMA

ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - Hrvatska elektroprivreda (HEP) će, ako ratifikacija ugovora Hrvatske i Slovenije o Nuklearnoj elektrani Krško (NEK) ne da nikakav učinak, svoje pravo i interese u nuklearci braniti svim sredstvima, najavio je danas predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović. #L# HEP je jasno rekao da želi doći u posjed svog dijela nuklearke, jer je to izuzetno važan i značajan elektroenergetski objekt i dugoročno za njega nema kvalitetne i adekvatne zamjene, kazao je Čović na konferenciji za novinare u HEP-u. "Ne pada nam na pamet odreći se nečeg što je naše", poručio je. Najavio je da će HEP, ne da li ratifikacija ugovora nikakav učinak, svoje interese braniti svim sredstvima, prije svega arbitražom. No, Čović ističe da se ne može reći da je postupak ratifikacije okončan ni na jednoj ni na drugoj strani. Ugovor je u oba parlamenta trebalo ratificirati do danas, jer je njime bilo predviđeno da od danas, 1. srpnja, HEP počne preuzimati svoj dio električne energije iz nuklearke. No, Hrvatski sabor u petak nije imao kvorum za glasovanje, pa će u srijedu pokušati još jednom glasovati o zakonskom prijedlogu kojim bi se ratificirao Ugovor o nuklearci. U slovenskom parlamentu ratifikaciju je blokirala oporba koja je Ugovor poslala na Ustavni sud, pa se procjenjuje da bi u proceduri ratifikacija mogla biti tek na jesen. Čović smatra da je danas stoga preuranjeno reći kako će konačno završiti postupak ratifikacije Ugovora u kojem su, kaže, težnje obje strane dobro izbalansirane. Stoga nije želio iznositi kako bi HEP mogao reagirati u pojedinim hipotetskim situacijama. Uprava HEP-a, bez obzira što bi željeli da se to pitanje (ratifikacije) riješi što prije, ne želi dodatno otežavati mogući dogovor, kazao je Čović, odgovarajući time i na pitanje hoće li HEP ponovno slati fakture slovenskoj strani za neisporučenu električnu energiju. Isporuka struje iz nuklearke HEP-u prekinuta je koncem srpnja 1998. godine, a neratifikacija ugovora značila bi i aktiviranje tužbenog zahtjeva HEP-a za neisporučenu struju. Prema slovenske izvorima, HEP bi za neisporučenu električnu energiju u protekle četiri godine mogao potraživati iznos od 180 milijuna dolara bez kamata. No, prema neslužbenim izvorima u HEP-u riječ je o iznosu od 251 milijun američkih dolara također bez kamata, a nastavi li se daljnja neisporuka iz Krškog to će značiti i nove fakture od oko pet milijuna dolara mjesečno. S druge strane, i slovenska strana ima određena potraživanja prema HEP-u koja ona procjenjuje na 105 milijuna njemačkih maraka (zajedno s doprinosima za dekomisiju), dok hrvatska strana to procjenjuje na oko 25 milijuna dolara bez dekomisije. Sam Ugovor je pak predviđao da se njegovim stupanjem na snagu te obveze prebiju, odnosno da ni jedna ni druga strana dalje ne potražuju nikakav iznos. Predsjednik Uprave HEP-a podsjetio je da HEP još uvijek ima značajne obveze prema kreditorima, još oko 200 milijuna dolara neotplaćenog investicijskog kredita za Krško. Na upit prijeti li mogućnost zastare za pokretanje arbitraže, jer stručnjaci kažu da je rok zastare pet godina od nastanka spora (kraj srpnja 1998.), Čović je kazao da takva mogućnost prijeti ako se na vrijeme ne povuku potrebi potezi. Odgoda roka za ratifikaciju stoga baš i nije dobra, ali vodit će se računa da predmet ne dođe u zastaru, poručio je. (Hina) bn ds