ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - Hrvatski Sabor ovaj bi tjedan trebao raspravljati o ratifikaciji Ugovora o Nuklearnoj elektrani Krško (NEK), a uz taj zakonski prijedlog u drugom čitanju Vlada je zastupnicima uputila i dodatna obrazloženja
iz kojih se može zaključiti da bi vlasnički ostanak Hrvatske u NEK-u energetski i ekonomski bio opravdan i pozitivan.
ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - Hrvatski Sabor ovaj bi tjedan trebao
raspravljati o ratifikaciji Ugovora o Nuklearnoj elektrani Krško
(NEK), a uz taj zakonski prijedlog u drugom čitanju Vlada je
zastupnicima uputila i dodatna obrazloženja iz kojih se može
zaključiti da bi vlasnički ostanak Hrvatske u NEK-u energetski i
ekonomski bio opravdan i pozitivan. #L#
Ugovor, kojeg su predstavnici hrvatske i slovenske Vlade potpisali
krajem prošle godine, još nije ratificiran u parlamentima dviju
država. Kako Ugovor predviđa da Hrvatska počne preuzimati struju iz
Krškog 1. srpnja, vremena za ratifikaciju je malo, još ovaj
tjedan.
Mogućnosti da bude ratificiran postoje, jer su ovaj tjedan u tijeku
zasjedanja i Hrvatskog sabora i slovenskog Državnog zbora. U
Hrvatskom saboru doduše taj prijedlog tek treba uvrstiti u dnevni
red, dok je u slovenskom parlamentu situacija kompliciranija, jer
se o Ugovoru najprije treba izjasniti slovenski Ustavni sud. Naime,
općina Krško uspjela je prikupiti potpise 31 parlamentarca i prošli
tjedan uputiti zahtjev da Ugovor prouči Ustavni sud.
Nadležni za energetiku u hrvatskom Ministarstvu gospodarstva
procjenjuju da su sve opcije moguće - da Ugovor ovaj tjedan
ratificiraju parlamenti obje države, da ne ratificira ni jedan, kao
i da bude ratificiran npr. u Hrvatskoj, a ne u Sloveniji i obratno.
Ako se Ugovor ratificira, hrvatska bi strana ponovno djelovala kao
suvlasnik (50 posto) nuklearke i od 1. srpnja počela bi preuzimati
struju. U svim ostalim opcijama nastavlja se sadašnji status quo -
hrvatska strana, odnosno HEP nije u nuklearci, ne sudjeluje u
upravljanju i ne preuzima struju, ističu u resornom ministarstvu. U
tom slučaju, kažu da hrvatska strana najvjerojatnije ne bi bila za
nove pregovore, već za tužbu, nagodbu ili međunarodnu arbitražu.
I dok je hrvatska Vlada Saboru uputila dodatna obrazloženja,
slovenska je Vlada sa svoje prošlotjedne sjednice priopćila cijenu
i uvjete isporuke električne energije HEP-u od 1. srpnja, ako do
konca lipnja ne dođe do ratifikacije Ugovora. Slovenska je strana
HEP-u ponudila cijenu od 29,697 eura po megavatsatu.
U hrvatskom Ministarstvu gospodarstva kažu pak da je ta cijena
principijelno krivo napravljena - kaže se da je određena u skladu s
Ugovorom, a u nju je uključen i doprinos za razgradnju (2,7 eura po
megavatsatu) što je u suprotnosti s Ugovorom koji predviđa da
Hrvatska samostalno prikuplja sredstva za fond za razgradnju. I
kada se od ponuđene cijene oduzme dio za razgradnju, u resornom su
ministarstvu izračunali da je i tada cijena od oko 2,6 američkih
centi po kilovatsatu preskupa za oko 10 posto.
Inače, stručnjaci Ministarstva gospodarstva koji su pripremili
dodatna obrazloženja u njima daju odgovore na najčešća pitanja i
dileme iz saborske rasprave u prvom čitanju, održane u travnju.
Njihov je zaključak da je s ekonomskog i energetskog aspekta
ostanak Hrvatske u nuklearci opravdan i pozitivan. Ističu, naime da
za Hrvatsku polovica NEK ima vrijednost nužno potrebnog
proizvodnog kapaciteta od 338 megavati (MW), odnosno do 2023.
godine 2,5 milijardi kilovatsati (kWh) godišnje, što je 17 posto
današnje hrvatske potrošnje električne energije. Troškovi
električne energije iz nuklearke i uz sve troškove razgradnje i
zbrinjavanja radioaktivnog otpada, jeftiniji su od troškova njena
nadomještanja iz bilo kojeg drugog izvora. Prema grubim i
konzervativnim računicama (troškovi pogona i održavanja i
maksimalni troškovi razgradnje i zbrinjavanja otpada) cijena
električne energije iz nuklearke bila bi najviše 2,8 centi po kWh,
što je jeftinije nego da se ona nadomješta iz uvoza (referentna
cijena uvoza danas je 3 centa po kWh), od proizvodnje iz postojećih
termoelektrana (gdje je samo cijena goriva veća od 3,5 centi po
kWh), ili izgradnje zamjenskog objekta (ukupni troškovi bili bi za
720 milijuna dolara veći od ukupnih troškova polovice Krškog),
izračunali su u Ministarstvu gospodarstva.
Dodatno su obrazložena i pitanja važnijih međusobnih potraživanja.
S hrvatske strane to su tečajne razlike i efekti obračuna anuiteta
slovenskih kredita, te naknada za neisporuku električne energije
od srpnja 1998. (kada je slovenska Vlada jednostrano preoblikovala
NE Krško u javno poduzeće) do srpnja ove godine. Za neisporučenu
električnu energiju, odnosno za korištenje hrvatskog dijela NEK-a
u tom razdoblju hrvatska je strana pokrenula tužbeni zahtjev.
Slovenska je pak strana tužbu podigla zbog dugovanja hrvatske
strane za preuzetu energiju do srpnja 1998. Ugovorom je i posebnim
prilogom 3. rješenje nađeno u prebijanju pojedinih kategorija
potraživanja, odnosno ni jedna ni druga strana dalje ne bi
potraživale nikakav iznos i tužbe bi se povukle.
Posebno pitanje je i razgradnja nuklearke i zbrinjavanje
radioaktivnog otpada i nuklearnog goriva, a prema Ugovoru hrvatska
bi strana trebala osigurati polovicu iznosa za te troškove.
Slovenska je strana te troškove nedavno procijenila na 450 milijuna
dolara, pa bi Hrvatska u tom slučaju trebala osigurati 225 milijuna
dolara. Ugovor predviđa da se ta sredstva prikupljaju u posebnom
hrvatskom fondu. Kako bi koristila tek nakon 2023. mogla bi se i
ukamaćivati, pa se procjene izdvajanja za taj fond kreću od 0,15 do
0,26 američkih centi po kWh električne energije iz nuklearke.
U slučaju pak da se ugovor ne ratificira, Hrvatska bi snosila
troškove razgradnje i otpada samo onoliko koliko je zajednički
koristila NEK. U tom bi slučaju, napominje se u dodatnim
obrazloženjima, Slovenija trebala isplatiti HEP-uz polovicu
nuklearke u Krškom temeljem vrijednosti zamjenske elektrane.
(Hina) bn db