DEN HAAG, 28. lipnja (Hina/Reuters) - Prvi stalni svjetski sud za ratne zločine počinje djelovati u ponedjeljak, gotovo 60 godina nakon što je Drugi svjetski rat ukazao na nužnost suđenja za najgore zločine, iako je i dalje suočen s
oštrim protivljenjem SAD, Rusije i Kine.
DEN HAAG, 28. lipnja (Hina/Reuters) - Prvi stalni svjetski sud za
ratne zločine počinje djelovati u ponedjeljak, gotovo 60 godina
nakon što je Drugi svjetski rat ukazao na nužnost suđenja za najgore
zločine, iako je i dalje suočen s oštrim protivljenjem SAD, Rusije i
Kine.#L#
Međunarodni kazneni sud (ICC), kojem će sjedište biti u
Nizozemskoj, od 1. srpnja 2002. imat će ovlasti procesuirati
genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
"Nadamo se da će ovaj sud odvraćati buduće ratne zločince od
počinjanja zlodjela i približiti dan kad nijedan vladar, nijedna
država, nijedna vojna hunta i nijedna vojska bilo gdje u svijetu
više neće moći nekažnjeno kršiti ljudska prava", rekao je glavni
tajnik UN Kofi Annan.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava pozdravile su utemeljenje
suda kao najvažniji potez za međunarodno pravosuđe još od suđenja
nacističkoj vrhuški u Nuernbergu nakon 2. svjetskog rata.
"Oduševljava me ostvareni napredak u provedbi načela koje smo
ustanovili u Nuernbergu prije toliko vremena", rekao je za posjeta
Haagu tužitelj iz Nuernberga Benjamin Ferencz. "Ovo je još jedan
korak naprijed u sporom napredovanju čovječanstva prema
civilizaciji".
U ponedjeljak će u 16-katnici u kojoj je smješten sud rad početi tek
nekoliko članova osoblja ICC-a, koji će obaviti pripreme za dolazak
18 sudaca i glavnog tužitelja, predviđen za siječanj. Prije toga će
u rujnu zemlje koje podupiru sud odlučiti na koji će način izabrati
suce.
ICC, čije se prve istrage očekuju tek krajem iduće godine, neće biti
nadređen nacionalnim sudovima i određeni će slučaj preuzimati samo
onda kad nacionalni sudovi neće biti u stanju procesuirati
odgovorne za teške zločine. Također neće imati ingerencije nad
događajima koji su se zbili prije 1988., kad je utemeljen Rimskim
sporazumom.
Novouspostavljeni sud moći će suditi svima - od predsjednika države
do običnog građanina - u slučaju optužbe za kršenje ljudskih prava,
što se odnosi i na sustavna ubijanja, mučenje, silovanje i
nametanje seksualnog ropstva.
Pokretanje postupka pred ICC-em mogu zatražiti države koje su
ratificirale Rimski sporazum, Vijeće sigurnosti UN i glavni
tužitelj, ako njegov zahtjev odobre tri suca.
Vijeće sigurnosti ima i pravo prekinuti istragu ICC-a ako procijeni
da ometa njegove napore u održavanju mira i sigurnosti.
Da bi sud postao operativan, bilo je potrebno da Rimski sporazum
ratificira 60 zemalja, što je ostvareno u travnju ove godine.
Utemeljenje suda ratifikacijom u nacionalnim parlamentima
omogućilo je svih 15 članica Europske unije te brojne druge
europske, afričke, južnoameričke i azijske zemlje.
No podatak da je 60. ratifikacija ostvarena gotovo četiri godine
nakon izglasavanja Rimskog sporazuma i činjenicu da ga je od 120
zemalja koje su ga 1998. izglasale dosad samo 69 i ratificiralo,
pokazuje da je otpor novom sudu snažan i sveprisutan.
Među zemljama koje ne podržavaju ICC su Indija, Pakistan i Turska, a
Jordan je jedina bliskoistočna država koja je ratificirala
sporazum, no posebno tešku prepreku predstavlja žestok otpor ICC-u
SAD, Rusije i Kine, tri od pet članica VS UN.
Amerikanci su se protiv tog suda izjasnili nakon što je
predsjednički položaj preuzeo George Bush, jer je njegov
prethodnik Bill Clinton potpisao Rimski sporazum. Washington tvrdi
da će sud ugroziti nacionalnu suverenost i da bi mogao dovesti do
politički motiviranih procesa protiv američkih dužnosnika i
vojnika koji djeluju izvan granica SAD.
Zbog toga su SAD već najavile da više neće sudjelovati ni u jednoj
mirovnoj operaciji UN ako Vijeće sigurnosti američkim snagama ne
odobri imunitet od uhićenja ili sudskog postupka.
Ta je odluka, koja bi prve posljedice mogla imati u BiH, gdje mandat
mirovnih snaga prestaje u ponedjeljak u 6 sati ujutro, izazvala
napetost između Washingtona i njegovih europskih saveznika.
"Za ICC bi bilo bolje kad bi mu svoju potporu pružile i SAD, no
izostanak te potpore ni na koji način neće ugroziti sud, jer je
sadašnja podrška dovoljno i široka i duboka da bi taj sud opstao i
bio vjerodostojan", rekao je glasnogovornik organizacije Human
Rights Watch Richard Dicker.
(Hina) dam dh