CRANS MONTANA, 28. lipnja (Hina) - Prosinački summit EU-a u Kopenhagenu trebao bi odaslati jasnu poruku da će proširenja biti i nakon prvog idućeg vala širenja Unije, odnosno da će to biti otvoren i sveobuhvatan proces, ustvrdio je u
petak hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica tijekom panel diskusije pod nazivom "Širenje EU-a na središnju Europu", održane u sklopu 13. Crans Montana foruma.
CRANS MONTANA, 28. lipnja (Hina) - Prosinački summit EU-a u
Kopenhagenu trebao bi odaslati jasnu poruku da će proširenja biti i
nakon prvog idućeg vala širenja Unije, odnosno da će to biti otvoren
i sveobuhvatan proces, ustvrdio je u petak hrvatski ministar za
europske integracije Neven Mimica tijekom panel diskusije pod
nazivom "Širenje EU-a na središnju Europu", održane u sklopu 13.
Crans Montana foruma.#L#
"Kopenhaški će summit u kontekstu procesa proširenja imati veliko
značenje i odgovornost. On bi trebao odaslati jasnu poruku da će se
proces proširenja EU-a nastaviti i nakon prvog vala proširenja
odnosno da će taj proces ostati otvoren i sveobuhvatan", poručio je
Mimica sudionicima diskusije na kojoj su još sudjelovali
predstavnici Bugarske, Slovačke, Makedonije, Rumunjske,
Mađarske, Italije i Kosova, te dopredsjednica Europske banke za
obnovu i razvoj Hanna Gronkiewicz-Waltz.
Mimica je napomenuo kako u zemljama juogistoka Europe postoji
određeni strah da bi EU koncentrirana na zemlje kandidate donekle
mogla zanemariti ambicije zemalja koje su uključene u Proces
stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, BiH, Jugoslavija,
Makedonija i Albanija).
"Hrvatska je uvjerena u svoju sposobnost da najkasnije 2004.
postane kandidatom za EU, time ona ni u kom slučaju ne bi bila
izuzeta od svog dijela odgovornosti za suradnju i stabilnost na
jugoistoku Europe već naprotiv ta bi odgovornost bila još
naglašenija. Mislim da je sazrelo vrijeme da EU uspostavi formalnu
vezu između procesa proširenja i procesa stabilizacije i
pridruživanja", istaknuo je Mimica. On je, međutim, napomenuo da
ključno pitanje proširenja nije samo ili pretežito spremnost
zemalja kandidata već institucionalni preustroj unutar same EU.
"Odgovor na pitanje kada i kako brzo će se širiti EU leži u odgovoru
na pitanje kako će EU provesti unutarnji institucionalni preustroj
kako bi bila sposobna uspješno funkcionirati i nakon primitka
velikog broja novih članica", drži Mimica. Sudionici diskusije
složili su se u očekivanju da bi prvi val proširenja EU-a trebao
teći prema planu odnosno da bi pregovori s najuspješnijim
kandidatima, a njih je 10, trebali biti okončani do kraja godine.
Zaključeno je također da je jedan od velikih problema zemalja
središnje i jugoistočne Europe izgradnja infrastrukture koja
doprinosi gospodarskom razvoju a time i suradnji i stabilnosti.
"Na području EU-a godišnje se izgradi tisuću kilometara autocesta a
na prostoru središnje i istočne Europe tek 100 km", ilustrirao je
bugarski premijer Simeon Sakskoburški dajući snažnu potporu
aktivnostima u okviru Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe.
Kosovski predsjednik Ibrahim Rugova istaknuo je da je Kosovo sada
bliže Europi nego ikad a u EU želi ući kao "nezavisno demokratsko i
etnički toleratno društvo".
Talijanski ministar komunikacija Maurizio Gasparri ponovio je
odlučnost EU-a da uskoro zaključi pregovore s deset trenutačno
najuspješnijih kandidata, ali i da pruži punu potporu Rumunjskoj i
Bugarskoj u istim naporima te da što je prije moguće otvori
pregovore o članstvu i s Turskom. Pritom je napomenuo da će se
kandidati trebati postupno uključivati u financijske doprinose EU-
a kako financijska prenapregnutost ne bi ugrozila tijek procesa
proširenja.
(Hina) ii dh