ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - U dvorani Vijenac Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu večeras je predstavljena knjiga "Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj" Franje fra Emanuela Hoška.
ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - U dvorani Vijenac Katoličkog
bogoslovnog fakulteta u Zagrebu večeras je predstavljena knjiga
"Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj" Franje fra
Emanuela Hoška. #L#
Njome autor zaključuje svoju trilogiju o franjevcima u
kontinentalnoj Hrvatskoj.
Na području kontinentalne Hrvatske u razdoblju baroka oblikovali
su se hrvatski franjevci u tri provincije i to: Hrvatsko-
slovenskoj, Sv. Križa, Sv. Ladislava, u središnjem dijelu Hrvatske
i Sv. Ivana Kapistranskoga u Slavoniji i Podunavlju, ističe u uvodu
knjige fra Hoško.
Franjevačke provincije razvijale su se i konačno oblikovale u
ozračju katoličke obnove pa su slijedile crkveno zakonodavstvo
Tridentskoga sabora (1545.-1563.). To zakonodavstvo tražilo je od
franjevačkih pokrajinskih zajednica da svaka od njih uspostavi
vlastite školske ustanove srednjega i visokoga školovanja tj.
gramatičke škole, filozofska učilišta i bogoslovne škole.
Fra Bonaventura Duda naglasio je kako je autor pokazao da su
franjevačke visoke škole u 17. i 18. stoljeću na spomenutim
područjima bile u stanju prenositi standardno školsko filozofsko
učenje peripatetičke filozofije i teološku misao u skotističkoj
(Duns Scott) interpretaciji franjevačkih mislilaca kasnoga
srednjeg i ranoga novog vijeka.
Te škole uspostavile su filozofski i teološki pluralizam u Hrvata,
osiguravši skotizmu da zajedno s tomizmom (Toma Akvinski) ima
mjesto u filozofskoj i teološkoj misli tadašnje Hrvatske.
Predstavljajući knjigu fra Hoška "Franjevačke visoke škole u
kontinentalnoj Hrvatskoj" dr. Vitomir Belaj podsjetio je da su
franjevci prvi predstavnici crkvenih redova koji su u Hrvatskoj,
nakon gimnazije uveli tzv. filozofijski tečaj koji je bio prijelaz
na studij teologije.
Franjevci su tako pridonijeli visokoj intelektualnoj razini
vlastitih škola koja nisu samo proučavala Sveto pismo, dogmu, nego
su se bavili i drugim strukama pišući rasprave o medicini,
apotekarstvu, jezikoslovlju, povijesnim raspravama i
književnošću.
Primjerice franjevac Matija Petar Katančić utemeljitelj je
etnologije kao znanosti u nas. Uz spomenuta područja franjevci su
se na visokim učilištima bavili glazbom i slikarstvom.
Govoreći o povijesti franjevačkih visokih učilišta u 16., 17. i 18.
stoljeću dr. Belaj je podsjetio da su franjevci u doba cara Franje
Josipa II. morali napustiti visoke škole a preuzeti gimnazije.
Naglasio je da su franjevci utjecali i na formiranje vlastitog
skolastičkog kruga u Zagrebu.
U knjizi su posebno obrađena poznata franjevačka učilišta tijekom
18. stoljeća u Budimu, potom dvije osječke visoke škole u 18.
stoljeću te dvije bogoslovne škole na rubovima kontinentalne
Hrvatske - Filozofsko učilište na Trsatu i Bogoslovna škola u
Petrovaradinu, čije je djelovanje najočitije bilo tijekom 17. i 18.
stoljeća.
Naglašavajući važnost ove knjige Akademik Žarko Dadić rekao je da
su franjevci u 17. i 18. stoljeću u kontinentalnoj Hrvatskoj bili
najzaslužniji za izučavanje Aristotelove peripatetičke
filozofije koja je bila najbolja priprema za studij teologije.
Posebno je istaknuo brojne sačuvane rukopise (skripta) u kojima su
izložena predavanja franjevačkih profesora kao i teze odnosno
tezarije koje su pisali franjevački profesori a čiji je spisak
autor fra Franjo Emanuel Hoško uvrstio u knjigu.
Sam autor na kraju je kazao kako hrvatski kulturni i crkveni
identitet ne bi bio takav bez visokih franjevačkih škola.
Spomenuo da su franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj još 1670. imali
četverogodišnji studij filozofije i teologije kojega su primjerice
isusovci uveli godine 1797..
Knjigom "Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj" fra
Hoško zaključuje svoju trilogiju o franjevcima u kontinentalnoj
Hrvatskoj. U prvoj knjizi obradio je "Franjevce u kontinentalnoj
Hrvatskoj kroz stoljeća", a u drugoj je opisao "Franjevce i
poslanje Crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj".
Izdavač ove trilogije je Kršćanska sadašnjost u Biblioteci
Analecta croatica Christiana.
(Hina) ta sp