ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - U organizaciji Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije iz Visokog - u Zagrebu je danas održan znanstveni skup "Pogled u Bosnu - bosanski franjevci i suvremena sakralna umjetnost".
ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - U organizaciji Udruge đaka Franjevačke
klasične gimnazije iz Visokog - u Zagrebu je danas održan
znanstveni skup "Pogled u Bosnu - bosanski franjevci i suvremena
sakralna umjetnost".#L#
Na skupu je sudjelovalo desetak istaknutih stručnjaka, među kojima
povjesničari umjetnosti, likovni kritičari, jezikoslovci,
književnici te pripadnici franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Fra Marko Karamatić u uvodnom je referatu istaknuo kako je u
proteklih 50 godina u provinciji Bosne Srebrene izgrađeno oko 120
crkava i samostana. Podsjetio je kako je upravo ta provincija
počela umjetnički obnavljati svoje crkve krajem 60-ih godina, te je
naveo primjer crkve svetog Ante u Sarajevu, u kojoj su krajem 60-ih
godina radili istaknuti hrvatski umjetnici Ivo Dulčić, Frano
Kršinić i Zdenko Grgić. Desetak godina kasnije u toj su crkvi
stvarali Marija Ujević, Zlatko Keser, Želimir Janeš i Đuro Seder.
Također je spomenuo franjevačku crkvu u Rami u kojoj su stvarali
Josip Biffel i Josip Poljan. Osobito je zapažena Biffelova freska i
Križni put Josipa Poljana. Stvaralaštvo u franjevačkim crkvama
Bosne Srebrene nastavlja se 80-ih godina, do početka rata. U njim
rade slikari Zlatko Prica i Slavko Šohaj, kipari Marija Ujević i
Branko Ružić, Jozo Marinović i drugi.
Fra Marko Karamatić posebice je istaknuo franjevački samostan na
Plehanu, koji su smatrali velikom umjetničkom oazom s djelima
hrvatskih slikara i kipara Sedera, Price, Vulasa, Šiška, Kršinića,
Šohaja, Dulčića i drugih. Sa žaljenjem je rekao kako je sve to
uništeno u ratu u srpnju 1992. Istaknuo kako je svrha skupa pokazati
drukčiji pogled u Bosnu, to jest da se vidi kakva je bila uloga
franjevaca - ne samo na pastoralnom planu, nego i kulturnom
obogaćivanju tog područja, i to pozivanjem najuglednijih hrvatskih
slikara i kipara druge polovice 20. stoljeća.
Igor Zidić govorio je o djelu Ive Dulčića, o njegovu opusu u drugoj
polovici 20. stoljeća. Dulčić je jedan od vodećih hrvatskih slikara
kršćanske provenijencije, kojeg su zanimale teme vezane za
franjevce, Blaženu Djevicu i napose Krista, i to krajem 60-ih
godina, kada je te zbog političkih prilika bilo dosta teško.
Ističući odvažnost toga slikara, koji se često borio za vlastitu
egzistenciju, Zidić je naveo primjer poznate Dulčićeve freske iz
crkve Gospe od Zdravlja u Splitu, koju je umjetnik počeo raditi
1957. Zidić je posebice upozorio na još jedno poznato Dulčićevo
djelo - Vitraj u crkvi svetog Ante u Sarajevu - koje bi trebalo
spasiti.
(Hina) ta vkn