ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Izaslanstvo Hrvatske seljačke stranke (HSS), predvođeno predsjednikom stranke i Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem, položilo je danas vijence u arkadama zagrebačkog Mirogoja u spomen na Stjepana i Pavla
Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Pernara i Ivana Granđu, hrvatske zastupnike na koje je na današnji dan 1928. u beogradskoj Skupštini izvršio atentat srpski radikal Puniša Račić.
ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Izaslanstvo Hrvatske seljačke stranke
(HSS), predvođeno predsjednikom stranke i Hrvatskog sabora Zlatkom
Tomčićem, položilo je danas vijence u arkadama zagrebačkog
Mirogoja u spomen na Stjepana i Pavla Radića, Đuru Basaričeka,
Ivana Pernara i Ivana Granđu, hrvatske zastupnike na koje je na
današnji dan 1928. u beogradskoj Skupštini izvršio atentat srpski
radikal Puniša Račić. #L#
Hicima iz pištolja Puniša Račić na mjestu je ubio Pavla Radića i
Đuru Basaričeka, a teško ranio Stjepana Radića koji je od
posljedica ranjavanja umro 8. kolovoza iste godine. U atentatu su
ranjeni Ivan Pernar i Ivan Granđa.
Atentat je izveden uz znanje i poticaj velikosrpskih krugova
radikalne stranke, čiji je osnivač, dugogodišnji predsjednik i
nosilac njezine velikosrpske ideje bio Nikola Pašić.
Stjepan Radić, vođa Hrvatske seljačke stranke, postao je ozbiljna
smetnja kralju Aleksandru Karađorđeviću u provedbi njegovih težnji
za apsolutnom vlašću, a radikalnim krugovima u ostvarivanju
velikosrpskih ambicija.
I drugi zastupnici HSS-a, ubijeni u tom atentatu, Pavle Radić i Đuro
Basariček bili su dugogodišnji ugledni članovi HSS-a.
Stjepan Radić rođen je prije 131 godinu u Trebarjevu Desnom pokraj
Siska, a s bratom Antonom, koji je također jedan od utemeljitelja
HSS-a, osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku 1904. Kasnije je
stranka preimenovana u Hrvatsku seljačku stranku i taj naziv ima i
danas.
Pavle Radić, sinovac Stjepana Radića, rođen je 1880. također u
Trebarjevu Desnom. Tijekom 1925. privremeno je preuzeo vodstvo
stranke zbog uhićenja Stjepana Radića. Od 1925. do 1926. bio je
ministar agrarne reforme.
Đuro Basariček rođen je 1884. u Zagrebu. Bio je pravnik, a član HSS-
a od osnutka stranke. U Narodnu skupštinu izabran je prvi put 1920.,
a značajan je bio njegov rad na reformi sela i na suzbijanju
kriminala.
Misa zadušica za žrtve beogradskog atentata služit će se večeras u
18 sati u crkvi svetoga Petra u Zagrebu.
(Hina) aš sšh