ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Povijesna studija o političkim realitetima jugoslavizama od nastanka kraljevine SHS do raspada socijalističke Jugoslavije, hrvatskog historičara s njemačkom akademskom karijerom Srećka Mate Džaje, pojavila
se u izdanju uglednog izdavača Oldenbourg Verlag iz Muenchena.
ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Povijesna studija o političkim
realitetima jugoslavizama od nastanka kraljevine SHS do raspada
socijalističke Jugoslavije, hrvatskog historičara s njemačkom
akademskom karijerom Srećka Mate Džaje, pojavila se u izdanju
uglednog izdavača Oldenbourg Verlag iz Muenchena.#L#
Džaja na 317 stranica analizira ideologiju na kojoj je izgrađena
Jugoslavija napominjući da su sudionici zajednice različito
tumačili te ideologeme a različita povijesna razdoblja proizvela
bitno različita strukturna rješenja.
"U poglavlju o Drugoj Jugoslaviji pozabavio sam se Hrvatskim
proljećem i došao do zaključka da je Jugoslavija kao politički
okvir već tada bila mrtva", kaže Džaja, dodajući da je "faktičko
umiranje Jugoslavije trajalo dvadesetak godina".
"Ostao sam imun od fašizma i od antifašizma i nadam se da će hrvatsko
društvo uskoro izići iz fašističkih čizama kao i iz antifašističkih
opanaka, a povijest prepustiti povjesničarima da se time smireno
bave", rekao je Džaja.
Rukopis objavljen pod nazivom "Die politische Realit?t des
Jugoslawismus (1918-1991). Mit besonderer Ber?cksichtigung
Bosnien-Herzegowinas." (Oldenbourg Verlag 2002; ISBN 3-486-
56659-8) Džaja je u lipnju 2001. ponudio jednom od vodećih
zagrebačkih izdavača, ali ga je nakon nekoliko mjeseci povukao i
predao na prevođenje u Sarajevo, gdje će vjerojatno biti tiskan.
To je prva Džajina knjiga od 1970. čiji istraživački okvir izlazi
izvan BiH. Od tada je objavio trideset i dva veća ili kraća
znanstvena rada, uključujući knjige, kritičke publikacije izvora,
više članke, znanstvene eseje i slične radove.
Najviše pažnje izazvao je njegov prijevod "Konfesionalnost i
nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje
1463.- 1804." (Sarajevo 1992., i Mostar 1999.), u stručnim
krugovima poznat po utvrđivanju diskontinuiteta svih tradicija na
području BiH tijekom osmanske vladavine.
Kulturološki i demografski diskontinuitet u BiH bio je radikalniji
nego i u jednoj drugoj južnoslavenskoj regiji. "Knjiga je posebno
nervirala nacionalne manipulatore, jer se nije dala uklopiti u
njihove okamenjene predodžbe", kazao je jednom prilikom Džaja.
Džaja, pripadnik kritičkog pristupa historiografiji, često je
citiran u inozemnim raspravama. U krugovima bosanskih Hrvata
smatra se vodećim modernim tumačem povijesti te zemlje. U identitet
BiH Hrvata uveo kategoriju 'političke dvojnosti' (po nacionalnosti
Hrvati a po državljanstvu Bosanci) koju "moraju naučiti živjeti".
"Svoja istraživanja smatram pionirskim predradnjama, na kojim
hrvatske znanstvene institucije mogu solidno dalje graditi znanja
o Istoku", kazao je Džaja i primijetio da je Hrvatska geometrijski
najotvorenija utjecajima s Istoka, o kojemu istodobno najmanje
zna.
Srećko Mato Džaja rođen je 1935. u Gornjem Malovanu kraj Kupresa.
Od 1965. do 1975. bio je profesor na Franjevačkoj teologiji u
Sarajevu kada je napustio Franjevački red i profesorsku službu u
Sarajevu. Na muenchenskom sveučilištu je završio studij povijesti,
političke filozofije i slavenske filologije te doktorirao po drugi
put i na tom sveučilištu ostao znanstvenim suradnikom do
umirovljenja, 2000. Članom Akademije nauka i umjetnosti postao je
14. svibnja 2002.
(Hina) iluč vl