IT-E-integracija-Politika IT-17.VI-LA STAMPA- EU- NA ISTOKU PADA ODUŠEVLJENJE ZA EUROPSKOM UNIJOM ITALIJALA STAMPA17. VI. 2002.Prestanak zanosa na istoku izazov je za EU"(...)Činjenica da širenje, na koje se godinama gledalo kao na
veliki ali općeniti ideal, u trenutku kada ulazi u odlučujuću i konkretnu fazu, otkriva niz psiholoških, političkih i poglavito gospodarskih čvorova. Jedno ispitivanje bruxelleskog Povjerenstva od prije tri mjeseca pokazalo je da je samo u četiri od deset zemalja kandidata (Poljskoj, Slovačkoj, Cipru, i unatoč svega, Mađarskoj) većina smatrala pozitivnim primanje u EU, dok su drugi bili pesimisti ili neodlučni.Razlog za taj 'izostanak zanosa' je poglavito upravo ekonomski. Ljudi vide i osjete žrtve u javnoj potrošnji i proračunu, nužne za prilagodbu maastrichtskim parametrima, i bezbrojne (od kojih nisu sve i nužne) zajedničarske regulacije, ali im se konkretne prednosti još uvijek čine dalekima. To potiče ili raspiruje, u raznim slučajevima, nacionalističke psihologije, zaleđene desetljećima komunističkog totalitarizma. No bitniju pomoć ne daje ni Europska Unija, koja je (navodim jedno istraživanje Herald Tribunea) predvidjela sveukupno u tri godine 25 milijardi eura
ITALIJA
LA STAMPA
17. VI. 2002.
Prestanak zanosa na istoku izazov je za EU
"(...)Činjenica da širenje, na koje se godinama gledalo kao na
veliki ali općeniti ideal, u trenutku kada ulazi u odlučujuću i
konkretnu fazu, otkriva niz psiholoških, političkih i poglavito
gospodarskih čvorova. Jedno ispitivanje bruxelleskog
Povjerenstva od prije tri mjeseca pokazalo je da je samo u četiri od
deset zemalja kandidata (Poljskoj, Slovačkoj, Cipru, i unatoč
svega, Mađarskoj) većina smatrala pozitivnim primanje u EU, dok su
drugi bili pesimisti ili neodlučni.
Razlog za taj 'izostanak zanosa' je poglavito upravo ekonomski.
Ljudi vide i osjete žrtve u javnoj potrošnji i proračunu, nužne za
prilagodbu maastrichtskim parametrima, i bezbrojne (od kojih nisu
sve i nužne) zajedničarske regulacije, ali im se konkretne
prednosti još uvijek čine dalekima. To potiče ili raspiruje, u
raznim slučajevima, nacionalističke psihologije, zaleđene
desetljećima komunističkog totalitarizma. No bitniju pomoć ne daje
ni Europska Unija, koja je (navodim jedno istraživanje Herald
Tribunea) predvidjela sveukupno u tri godine 25 milijardi eura
pomoći, a američki je Maršalov plan u nju uložio 97 milijardi,
aktualno preračunato, dok je u njemačkom ponovnom ujedinjenju, od
1990. do 1999., istočnim 'Lander-ima' dano 600 milijardi eura.
Temeljno je pitanje pomoći poljoprivredi, koju bi kandidati (na
prvom mjestu Poljska, s 40 posto ruralnog stanovništva) htjele
brzo, ako ne i odmah, dok njemački div ima rezerve i glede
desetljetnog roka.
Ne razočarati 'staru braću podijeljenu hladnim ratom', a
istovremeno ne probiti zajedničarske proračune, a da se pri tome
Unija, i njene političke ambicije, ne rastvori u prosto i svadljivo
geoekonomsko područje. Od načina na koji će se to riješiti, ako se
riješi, ovisi budućnost kontinenta.", piše Aldo Rizzo.