PRORAČUNSKI DEFICIT U PRVOM TROMJESEČJU 2,5 MILIJARDI KUNA

PRORAČUNSKI DEFICIT U PRVOM TROMJESEČJU 2,5 MILIJARDI KUNA Ukupni prihodi hrvatskog državnog proračuna u prva tri mjeseca ove godine iznosili su 15,13 milijardi kuna, što je ostvarenje od 21,6 posto ukupno planiranih prihoda u 2002. U istom je razdoblju izvršeno 17,7 milijardi kuna rashoda, odnosno 23,8 posto planiranog ovogodišnjeg iznosa. Ukupni proračunski deficit u prvom tromjesečju prema tome iznosi 2,58 milijardi kuna, najnoviji su podaci objavljeni na web stranicama Ministarstva financija. Proračunski je deficit najvećim dijelom financiran izdavanjem državnih obveznica na međunarodnom tržištu, kratkoročnim zaduživanjem na domaćem tržištu (trezorski zapisi), te zajmom Svjetske banke. Po podacima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, najveći dio deficita akumuliran je u ožujku kao rezultat pojačanih isplata za plaće (isplata jubilarnih nagrada), za dobra i usluge, otplata kamata te transfera stanovništvu (usklađivanje mirovina). Promatrano na razini konsolidirane središnje države (osim središnjeg proračuna uključuje i operacije zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te fondova za razvoj i zapošljavanje), ukupni konsolidirani prihodi ostvareni u prva tri mjeseca iznose 14,6 milijardi kuna. To je porast od 1,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a za gotovo isti postotak, odnosno za 1,3 posto porasli su i porezni prihodi. Pritom je od poreza na dodanu vrijednost ostvareno 5,22 milijarde kuna, što je za 4,8 posto više nego u prvom tromjesečju lani. Međugodišnji pad prihoda zabilježen je kod poreza na dohodak zbog decentralizacije - za 15,4 posto na 751 milijuna kuna, te kod trošarina - za 11,9 posto na 1,41 milijardu kuna, što je pak posljedica izdvajanja dijela trošarina na naftu za izgradnju cesta. Najznačajniji porast zabilježen je kod poreza na dobit za 15,1 posto te carinskih prihoda za 12,9 posto. Bilježi se i rast prihoda od doprinosa, što se s obzirom na kretanje broja zaposlenih i prosječne bruto plaće može objasniti jedino poboljšanom naplatom. Ukupni rashodi konsolidirane središnje države u prva tri mjeseca iznosili su 17,22 milijarde kuna, što je smanjenje za 3 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom su pad zabilježile sve vrste izdataka osim onih za kamate koji su porasli za 11,1 posto te tekuće transfere - porast od 4,3 posto. Klasična državna potrošnja, napominju u Ministarstvu financija, smanjena je pak za 9,3 posto. To je rezultat smanjenja mase plaća proračunskih korisnika za 2,9 posto te materijalnih troškova za 19 posto. Izdaci za subvencije smanjeni su 14,2 posto. Porast tekućih transfera najvećim je dijelom rezultat porasta izdataka za mirovine - za 6,1 posto, dok su izdaci za dječji doplatak smanjeni za 16,9 posto. Kapitalni rashodi konsolidirane središnje države smanjeni su za 17,6 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje.