ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - Po popisu stanovništva provedenog od 1. do 15. travnja prošle godine Hrvatska ukupno ima 4,437.460 stanovnika od kojih se njih 3,977.171 (89,63 posto) izjasnilo kao Hrvati, pripadnika nacionalnih manjina je
331.383 (7,47 posto), pri čemu je najbrojnija srpska nacionalna manjina kojih ima 201.631 odnosno 4,54 posto.
ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - Po popisu stanovništva provedenog od 1.
do 15. travnja prošle godine Hrvatska ukupno ima 4,437.460
stanovnika od kojih se njih 3,977.171 (89,63 posto) izjasnilo kao
Hrvati, pripadnika nacionalnih manjina je 331.383 (7,47 posto),
pri čemu je najbrojnija srpska nacionalna manjina kojih ima 201.631
odnosno 4,54 posto. #L#
Oko tri posto stanovnika otpada na ostale i na one koji se nisu
nacionalno izjasnili.
Ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj u odnosu na posljednji popis iz
1991. manji je za 6,1 posto, rekao je na današnjoj konferenciji za
novinare ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marijan Gredelj.
Po pitanju vjerske opredjeljenosti najviše ima katolika 87,83
posto, pripadnika pravoslavne vjere je 4,42 posto. Islamskoj
vjerskoj zajednici pripada 1,28 posto stanovništva, dok agnostika
i onih koji se vjerski nisu izjasnili ima 2,99 posto. Da nisu
vjernici u popisu se izjasnilo 2,22 posto.
Prema dobnoj strukturi najzastupljenije je stanovništvo od 20 do 64
godine koje čini 60,2 posto. Osoba sa 65 i više godina ima 15,63
posto.
Prema obrazovnoj strukturi najviše stanovnika ima završenu srednju
školu (47,06 posto), s osnovnom školom ih je 21,75 posto, s
nezavršenom osnovnom školom je 15,76 posto, dok je akademski
obrazovanih građana 7,82 posto. Višu školu završilo je 4,08 posto,
dok je bez škole 2,86.
Prema popisu u Hrvatskoj nema niti jednog milijunskog grada, a
najveći je Zagreb, s 779.145 stanovnika.
Prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj je 78,4 stanovnika po
četvornom kilometru. Najgušće je naseljena županija Grad Zagreb, a
najslabije Ličko-senjska.
Gredelj je rekao da je popis proveden u skladu s hrvatskim zakonom,
preporukama Europske komisije UN za Europu i Statističkog ureda EU-
a. U provedbi popisa sudjelovalo je više od 25 tisuća ljudi, a njime
su bili obuhvaćeni državljani RH, strani državljani i osobe bez
državljanstva koje su u trenutku popisa u Hrvatskoj imale
prebivalište i osobe koje su u vrijeme popisa u Hrvatskoj imale
boravište.
Upitan za popis izbjeglica, Gredelj je novinarima rekao da se
izbjeglice popisuju u državi u kojoj imaju status izbjeglica, a ako
su bez formalnog izbjegličkog statusa, a jesu u Hrvatskoj, onda
ulaze u stanovništvo RH.
Predmet popisa bila su i kućanstva, kojih je ukupno 1.477 377, te
stanovi kojih je ukupno 1.877 126. Broj kućanstava se u odnosu na
popis iz 1991. smanjio za gotovo 4,5 posto, dok je broj stanova veći
za oko šest posto.
Gredelj je istaknuo da je današnje iznošenje podataka za Državni
zavod važno s obzirom na klimu koja je stvarana oko popisa gdje je
Zavod stavljen u kontekst s radnjama s kojima nema veze.
Naveo je da su predstavnici Zavoda danas o rezultatima popisa
izvijestili uži kabinet Vlade.
Na novinarski upit kako su reagirali članovi Vlade, Gredelj je
rekao da je predsjednika Vlade Ivicu Račana zabrinuo podatak
starosne i obrazovne strukture stanovništva koji su stvarni
problemi Hrvatske.
Pojasnio je da su u stanovništvo RH uključene osobe koje u Hrvatskoj
imaju prebivalište i prisutne su u trenutku popisa, osobe koje u
Hrvatskoj imaju prebivalište, a odsutne su iz RH manje od jedne
godine, osobe koje borave u RH godinu dana i duže, osobe koje imaju
prebivalište u RH, a odsutne su više od jedne godine, ali su
ekonomski i prometno povezani s članovima kućanstva u RH.
(Hina) bma/dm sšh