NJ 29. V. DPA: POLJSKA POPISUJE STANOVNIŠTVO

NJEMAČKA DPA 29. V. 2002. Šležanin, Nijemac ili Poljak? Manjine i popis stanovništva "Glavni ured za statistiku u Poljskoj (GUS) moći će uskoro dati precizne odgovore na pitanja o demografskoj strukturi najvećeg kandidata za pristup EU u srednjem dijelu istočne Europe. Naime, već tjedan dana 180 tisuća suradnika neprekidno obija pragove kako bi u okviru popisa stanovništva razjasnili kako Poljaci žive, koliko zaražuju i kako sami sebe definiraju. No, gotovo nijedno pitanje nije izazvalo takvu buru kao raščišćavanje pitanja nacionalnosti i materinjeg jezika. Već mjesecima udruge manjina mobiliziraju pripadnike, pozivajući ih letcima da se izjave kao pripadnici određene etničke ili nacionalne skupine. O rezultatima popisa stanovništva ovisit će vjerojatno i koliko će novca ubuduće udruge manjina dobiti za svoje jezične i kulturne djelatnosti. Nakon što je opterećena državna blagajna već ionako rezultirala žestoko kritiziranim mjerama štednje, predstavnici manjina strahuju da će deklariranje u prilog poljskoj nacionalnosti potaknuti nove redukcije. Istodobno žele ukloniti često duboko ukorijenjene strahove od posljedica izjavljivanja pripadnosti određenoj manjini. 'Ne bojte se', apelirao je Joachim Niemann iz saveza njemačkih kulturnih udruga u Poljskoj. 'Prošla su vremena diskriminacije i progona. Danas možemo u svojoj domovini biti ono što uistinu jesmo', napominje on. Procijenjeno je da između 2,3 i 2,5 posto poljskih državljana pripada određenoj manjini. Sasvim je drukčije bilo stanje na popisu stanovništva 1931. g., kada su gotovo trećinu stanovništva činili pripadnici nepoljskih etničkih zajednica. No Drugi svjetski rat dramatično je promijenio nekadašnju multinacionalnu državu. Zbog ubojstva tri milijuna poljskih Židova, koje su počinili nacionalsocijalisti, pomicanja granica Poljske na zapad, koje je podrazumijevalo prisilno priključenje područja na istoku Poljske u sastav ondašnjeg Sovjetskog Saveza, protjerivanja Nijemaca ne samo iz njemačkih područja na istoku već i s teritorija prijeratne Poljske - udio manjina bio je nakon 1945. g. mali gotovo do granice nestajanja. Tome valja dodati državnu represiju i pritisak polonizacije - i to ne samo u gornjoj Šleskoj, gdje je autohtono stanovništvo nailazilo na nepovjerenje. Mnoge se žrtve još sjećaju i nasilog preseljenja Lemaca koji su govorili ukrajinski iz planina Bieszczady na jugoistoku Poljske. Tek nakon političkog preokreta prije dvanaest godina mnogi su pripadnici manjina ponovno počeli očitovati svoj identitet. Dvojezična nastava, primjerice, u Gornjoj Šleskoj ili na graničnom području između Poljske i Litve trebalo bi ponovno oživjeti manjine. Upravo na području oko Oppelna deseci tisuća građana imaju njemačku i poljsku putovnicu istodobno. No, pri popisu stanovništva traže se točni podatci i ističe razlika između državljanstva i nacionalnosti. Za mnoge je predstavnike manjina ta činjenica istodobno i prilika. 'Poljska, Europa i svijet trebali bi napokon znati za postojanje Lemaca' - tim je zahtjevom udruga navedene etničke skupine zatražilo mogućnost očitovanja vlastite a ne ukrajinske ili poljske nacionalnosti. I građani Gornje Šleske suočavaju se s višestrukim pozivima. Dok je njemačka manjina lecima pozvana na navođenje njemačke nacionalnosti, 'Pokret za šlesku autonomiju' godinama uzalud zahtijeva priznanje zasebne gornjošleske manjine", ističe na kraju priloga Eva Krafczyk.