FR-francuska-izbori-Politika FRANCUSKA: DESNICA OSVOJILA GOLEMU PARLAMENTARNU VEĆINU Izvještava: Frano CetinićPARIZ, 16. lipnja (Hina) - U današnjem odlučujućem drugom krugu parlamentarnih izbora umjerena je desnica osvojila veliku
većinu sjedišta u novoj Nacionalnoj skupštini: od ukupno 577 sjedišta, desnica će imati oko 400, a ljevica oko 175 mjesta.
Izvještava: Frano Cetinić
PARIZ, 16. lipnja (Hina) - U današnjem odlučujućem drugom krugu
parlamentarnih izbora umjerena je desnica osvojila veliku većinu
sjedišta u novoj Nacionalnoj skupštini: od ukupno 577 sjedišta,
desnica će imati oko 400, a ljevica oko 175 mjesta.#L#
Nesumnjivi pobjednik drugoga kruga parlamentarnih izbora je
novoformirani Savez za predsjedničku većinu - UMP - koji sam
raspolaže većinom od tri četvrtine sjedišta (378), što je pobjeda
kakva se ne pamti u povijesti Pete Republike.
Centristički savez za francusku demokraciju - UDF - uspio je
sačuvati vlastitu političku etiketu i parlamentarnu zastupljenost
s 24 mjesta.
Poraz ljevice je težak, ali ne i tragičan, kao onaj iz 1993. godine.
Socijalistička stranka je uspjela ipak osvojiti 153 sjedišta, a
njeni saveznici - komunisti i zeleni - 20 odnosno 3 mjesta.
Ljevica je tako izgubila oko milijun glasova u odnosu na zadnje
parlamentarne izbore, ili blizu 150 zastupničkih mjesta, i mnogi su
njezini prvaci ili bivši ministri ostali bez parlamentarnog
mandata.
I u današnjem drugom krugu potvrđena je tendencija - izražena već u
prvom krugu - uklanjanja ekstremnih i marginalnih stranaka i
pokreta te jačanje bipolarizacije, stvaranjem dva moćna pola,
jednog na desnici, drugog na ljevici.
Naime, čak 92 posto sjedišta pripalo je dvjema formacijama: Savezu
za predsjedničku većinu i Socijalističkoj stranci, tako da oko tih
stranaka - koje će ubuduće imati odlučujući utjecaj u svojoj
političkoj konstelaciji - kruži sada po jedan satelit:
centristički UDF, na desnici, i Komunistička partija, na ljevici,
obje s po dvadesetak zastupnika.
Nacionalna Fronta nije uspjela dobiti ni jedno zastupničko mjesto,
što otvara pitanje reprezentativnosti političkoga sustava, a to je
ishod koji ide u prilog onima koji sve više naglašavaju nužnost
unošenja veće doze proporcionalnosti u francuski većinski izborni
sustav.
Tako je šest milijuna francuskih birača ostalo bez ijednog
zastupnika, što zajedno s petnaestak milijuna suzdržanih čini da
gotovo polovica Francuza nije zastupljena u Nacionalnoj
skupštini.
Jer, ovaj drugi krug parlamentarnih izbora donio je rekordnu stopu
apstinencije - gotovo 40 posto.
Osjećaj da je sve bilo unaprijed odlučeno, da nema velike
neizvjesnosti, te odsustvo izborne kampanje, svakako su bili
faktori koji su djelovali na današnju rekordnu stopu apstinencije
koja poništava pozitivne i stabilizirajuće učinke
bipolarizacije.
Politička kriza koja se u prvom krugu izrazila na eksplicitan način
u obliku velikog broja glasova danih ekstremistima, na kraju ovog
velikog izbornog maratona raspoznaje se kao implicitna kritika
političkih institucija, koju ponajbolje izražava podatak o
rekordnoj stopi apstinencije.
(Hina) fcet ii