FRANCUSKA PONOVNO U IZBORNOJ GROZNICI

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 26. svibnja (Hina) - Tek što je izašla iz šoka koji su izazvali predsjednički izbori na kojima je u drugi krug prošao kandidat krajnje desnice, Francusku ponovno trese izborna groznica pred parlamentarne izbore koji se održavaju 9. i 16. lipnja.#L# Za te izbore prijavljen je rekordan broj kandidata: za 577 mjesta u Bourbonskoj palači natječe se 8.456 kandidata, što je 33 posto više nego na zadnjim izborima 1997. godine. Prema najnovijim ispitivanjima javnoga mnijenja, kandidati umjerene desnice uživaju podršku oko 40 posto izbornoga tijela. Najveći dio otpada na novoformirani Savez za predsjedničku većinu, UMP, a manji dio na centristički Savez za francusku demokraciju, UDF, te ostale stranke desnoga izbornoga saveza. Ljevica može računati na 38 posto, od čega na Socijalističku stranku i različite lijeve stranke otpada 28 posto, a po 5 posto na "zelene" i komuniste. Krajnja bi desnica, Nacionalna fronta (NF) Jean-Marie Le Pena i MNR, Nacionalni republikanski pokret Bruna Megreta, mogla osvojiti 14 do 15 posto, dok se rezultat stranaka krajnje ljevice, Republikanskog pola Jean-Pierre Chevenementa i preostalih manjih stranaka neodređena političkog profila procjenjuje na po 2 posto za svakoga. Ukupno 17 posto upisanih birača nije se još odlučilo kojem će se izbornome carstvu prikloniti. No, u slučaju parlamentarnih izbora potrebna je velika doza opreza u tumačenju ispitivanja javnosti, jer iza statistički prihvatljive greške od samo 1 posto krije se čak 30 parlamentarnih mjesta, a promjena izbornoga raspoloženja veličine zanemarivih 2 posto, može jednom ili drugom taboru, umjerenoj desnici ili ljevici, omogućiti prelazak preko praga apsolutne većine: 289 od ukupno 577 zastupničkih mjesta. Nadmoćnoj poziciji Chiracova Saveza za predsjedničku većinu na desnici se suprotstavlja Francois Bayrou, koji je u ovom "prijelaznom razdoblju" uspio ipak sačuvati dio svoga tima i imenovati 110 zasebnih kandidata. Dosadašnja parlamentarna većina je zahvaljujući mučnim pregovorima i lekcijama koje je izvukla iz poraza na predsjedničkim izborima uspjela postići izborni savez, tako da će ljevica (socijalisti, komunisti, lijevi radikali i zeleni) imati jedinstvenog kandidata u 170 izbornih okruga. Drugim riječima, ona se nije uspjela dogovoriti oko preostalih 407. Chevenement i njegov Republikanski pol izlaze samostalno na izbore, jer pregovori sa socijalistima nisu dali nikakva rezultata. Ne kriju da bi bili sretni ako od osam zastupnika, koliko ih je sada u klupama parlamenta, polovica njih ostane na istome mjestu. Jean-Marie Le Pen i njegova Nacionalna fronta, zbog većinskog izbornoga sustava, ne računaju, čak ni na temelju izbornog rezultata koji je ostvaren na predsjedničkim izborima, da bi mogli imati više od tri do četiri zastupnika u Nacionalnoj skupštini, ali bi se kandidati NF mogli naći u drugom krugu u najmanje 230 izbornih okruga i tako desnog ili lijevog kandidata lišiti izborne pobjede. Ukoliko Chirac ne dobije parlamentarnu većinu, bila bi to slatka "Le Penova osveta", kaže ovih dana bivši premijer Alain Juppe. Da to nije puka, hipoteza, predizborno strašilo ili poziv na mobilizaciju, pokazuje i činjenica da su socijalisti počeli ponovno veličati kohabitaciju "kao instrument ravnoteže vlasti", dok je desnica - koja je hvalila njen "diskretni šarm" nakon poraza na zadnjim parlamentarnim izborima - sada ta koja sustav izvršnog dvovlašća ozloglašava na sva zvona. Slično socijalistima izražava se i centristički čelnik F. Bayrou: "Kako zamisliti da bi Francuzi mogli dati svu vlast jednoj jedinoj stranci?" Budući da isti uzroci proizvode iste posljedice, opravdano je stoga očekivati da bi 9. lipnja, u prvom krugu parlamentarnih izbora, moglo biti bar isto toliko iznenađenja koliko ih je bilo i na nedavnim predsjedničkim izborima. (Hina) fcet maš