ROHATINSKI: ODNOSE PREMA HNB-U OTEŽAVALI SU POLITIKANSTVO, OSOBNI INTERESI I Rohatinski: odnose prema HNB-u otežavali su politikanstvo, osobni interesi i pritisciHrvatska narodna banka nastojala je raditi profesionalno i pošteno, ali
odnose prema HNB-u u pravilu su otežavali osobni interesi, politikantstvo i svi mogući oblici pritisaka, ustvrdio je danas guverner središnje banke Željko Rohatinski, podnoseći Hrvatskom saboru godišnje Izviješće HNB-a. Rohatinski je istaknuo da je središnja banka, tijekom 2001., u najvećem dijelu ispunila temeljne ciljeve. Postignuta je niska inflacija, održana je stabilnost tečaja kune uz stanovito oživljavanje gospodarske aktivnosti. Dodao je da je od početka 2000. do danas, postignuta stabilnost i likvidnost bankarskog sustava, te da su ukupna likvidna sredstva u tom razdoblju porasla za 50 milijardi kuna. To je, smatra guverner odraz povećanog povjerenja u domaći bankarski sustav. U promatranom razdoblju došlo je i do pada kamatnih stopa na tržištu novca sa 14 na svega dva posto, a krediti nebankarskom sustavu povećani su za 26 milijardi kuna. Sve je to, kaže Rohatinski, ostvareno uz padajuću inflaciju, koja je u prošloj godini iznosila 2,6 posto, da bi u prvih pet mjeseci ove godine pala na svega 1,8 posto. Naglasio je da je takva inflacija apsolutno najniža u odnosu
Rohatinski: odnose prema HNB-u otežavali su politikanstvo, osobni
interesi i pritisci
Hrvatska narodna banka nastojala je raditi profesionalno i
pošteno, ali odnose prema HNB-u u pravilu su
otežavali osobni interesi, politikantstvo i svi mogući oblici
pritisaka, ustvrdio je danas guverner središnje banke Željko
Rohatinski, podnoseći Hrvatskom saboru godišnje Izviješće HNB-a.
Rohatinski je istaknuo da je središnja banka, tijekom 2001., u
najvećem dijelu ispunila temeljne ciljeve.
Postignuta je niska inflacija, održana je stabilnost tečaja kune uz
stanovito oživljavanje gospodarske aktivnosti.
Dodao je da je od početka 2000. do danas, postignuta stabilnost i
likvidnost bankarskog sustava, te da su ukupna likvidna sredstva u
tom razdoblju porasla za 50 milijardi kuna. To je, smatra guverner
odraz povećanog povjerenja u domaći bankarski sustav.
U promatranom razdoblju došlo je i do pada kamatnih stopa na tržištu
novca sa 14 na svega dva posto, a krediti nebankarskom sustavu
povećani su za 26 milijardi kuna. Sve je to, kaže Rohatinski,
ostvareno uz padajuću inflaciju, koja je u prošloj godini iznosila
2,6 posto, da bi u prvih pet mjeseci ove godine pala na svega 1,8
posto. Naglasio je da je takva inflacija apsolutno najniža u odnosu
na druge tranzicijske zemlje i sasvim blizu inflaciji u EU.
Zbog proračunskog deficita i zaduživanja središnje države u
inozemstvu, na razini od oko 10 posto BDP-a, došlo je do viška
ponude nad potražnjom za devizama i aprecijacijskog pritiska na
kunu. Središnja je banka zato bila prisiljena intervenirati na
domaćem tržištu, zbog čega su devizne rezerve povećane za više od
dvije milijarde američkih dolara, naveo je Rohatinski.
Ocjenjujući bankarski sustav sve stabilnijim i uspješnijim,
Rohatinski je kazao da taj sustav nije savršen, te da se zbog te
nesavršenosti i mogao dogoditi slučaj Riječke banke. Odgovarajući
na kritike o preniskim prihodima od deviznih rezervi, rekao je da je
HNB oduvijek preferirla sigurnost, a ne profitabilnost plasmana.