ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Stvarno stanje hrvatskog gospodarstva i standard građana bitno se razlikuje od stanja prikazanog u Godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke (HNB), koja prvenstveno mora pojačati nadzor nad poslovnim
bankama, ocjena je koju su saborski zastupnici u ime svojih klubova iznijeli u današnjoj raspravi o Izvješću HNB-a za 2001.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Stvarno stanje hrvatskog gospodarstva i
standard građana bitno se razlikuje od stanja prikazanog u
Godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke (HNB), koja prvenstveno
mora pojačati nadzor nad poslovnim bankama, ocjena je koju su
saborski zastupnici u ime svojih klubova iznijeli u današnjoj
raspravi o Izvješću HNB-a za 2001.#L#
U Izvješću se navodi da su inflacija i kamate u 2001. značajno pale,
te da je postignuta stabilnost cijena, rast kunske i devizne
štednje stanovništva, rast izvoza i uvoza, rast deviznih rezervi i
rast BDP-a.
Toj se ocjeni, u ime IDS-a, oštro usprotivio Damir Kajin ustvrdivši
"kako ispada da hrvatski građani žive u raju, u zemlji gospodarskog
rasta, blagostanja i perspektive".
Kajin je upozorio na rast inozemnog duga države, koji iznosi 11
milijardi američkih dolara, ističući da je Hrvatskoj za otplatu
kamata na glavnicu vanjskog duga potreban cijeli BDP.
Smatra da vladajuća koalicija mora postići dogovor oko daljnjeg
zaduživanja zemlje.
Jadranko Mijalić (HSLS) ustvrdio je da Izvješće HNB-a ozbiljno
kompromitira rad HNB-a, posebo u dijelu koji se odnosi na nadzor i
kontrolu poslovanja banaka i štedionica.
Predbacujući HNB-u odgovornost za slučaj Riječke banke, Mijalić je
upozorio da služba nadzora HNB-a nije educirana za kontrolu
deviznog poslovanja, navodeći da HNB-ovi revizori nisu reagirali
na drastičan pad devizne pozicije u Riječkoj banci, prigodom
revizije 2000.
Saboru je predložio da od HNB-a zatraži posebno izvješće o nadzoru,
s aktualnim podacima o aferi u Riječkoj banci.
Također je podsjetio da su od 1990. do danas propale 32 banke, u
kojima kontrola HNB-a nije uspjela otkriti poremećaje u
poslovanju.
Ivan Šuker (HDZ) upozorio je da je devizna štednja građana, kao i
štednja iseljenika, kroz desetak godina potpuno neiskorišten
razvojni potencijal. Naglasio je da, držeći taj novac u poslovnim
bankama, građani samo pomažu banke, jer im nisu ponuđeni projekti u
koje bi ulagali.
Nije istina, rekao je, da se u poslovnim bankama lako mogu dobiti
krediti za pokretanje proizvodnje i zapošljavanje. Krediti u
Hrvatskoj lako se dobivaju samo za kupnju automobila, ustvrdio je.
Iznoseći podatak da HNB na obvezne devizne pričuve i blagajničke
zapise plaća kamate od 796 milijuna, naveo je da se iz toga
zaključuje da središnja banka u dobiti poslovnih banaka sudjeluje
sa 36,4 posto.
Istovremeno, u državnom proračunu nema sredstava za povećanje
dječjeg doplatka i druge bitne stvari, kazao je Šuker.
(Hina) daju/ibob sšh