LJUBLJANA, 11. lipnja (Hina) - Krajnje je vrijeme da i Slovenija po uzoru na Europu donese zakon koji bi potrošače štitio pred genetski modificiranom hranom, stajalište je ekološke udruge Umanoterra i Saveza potrošača Slovenije (ZPS)
koje je na konferenciji za novinare u utorak iznijela predsjednica ZPS-a Breda Kutin.
LJUBLJANA, 11. lipnja (Hina) - Krajnje je vrijeme da i Slovenija po
uzoru na Europu donese zakon koji bi potrošače štitio pred genetski
modificiranom hranom, stajalište je ekološke udruge Umanoterra i
Saveza potrošača Slovenije (ZPS) koje je na konferenciji za
novinare u utorak iznijela predsjednica ZPS-a Breda Kutin.#L#
Prema njenim riječima, prisutnost genetski modificiranih
organizama (GMO) u prehrambenim proizvodima, osobito onima od
kukuruza i soje, prisutna je i u domaćim trgovinama.
Kako je pokazalo istraživanje provedeno u šest zemalja - osim u
Sloveniji, u Austriji, Francuskoj, Islandu, Poljskoj i Njemačkoj -
GMO su prisutni i u proizvodima za koje deklaracije tvrde da ih ne
sadrže.
Istraživanje je financirala Europska komisija, a pokazalo je da je
od 232 proizvoda njih 71 sadržavalo genetski modificiranu soju ili
kukuruz, u nekim slučajevima i iznad jedan posto (što dopuštaju
europski propisi).
"Genetski modificirane organizme sadržavaju i oni proizvodi koji
ih po onome što piše na ambalaži ne bi smjeli sadržavati, čime se
krši pravo potrošača na informiranost i na izbor", tvrdi Breda
Kutin.
Ona tvrdi da potrošačke udruge i ekolozi ne žele izazivati
nepotrebnu paniku, ali političarima predlaže da potrebno
zakonodavsto s područja genetske tehnologije usvoje do kraja
godine jer je za to krajnje vrijeme.
U Sloveniji o spomenutom problemu postoje različita mišljenja.
Biolozi iz domaćih instituta tvrde da su tvrdnje o ekološkoj
spornosti genetski modificirane hrane "neznanstveni" i da postoje
udruge koje "profesionalno" šire strah od genetskih izmjena
kukuruza, soje, rajčica i krumpira velikih agrarnih kompanija iz
Amerike.
Na slovenskom ministarstvu poljoprivrede razmišljaju međutim o
zabrani uvoza genetski modificiranog sjemena i hrane. Vodeći pak
domaći uvoznici sjemena tvrde da, unatoč tome što se uvoz u tom
smislu ne kontrolira, na slovenskim poljima ne rastu genetski
promijenjeni kukuruz, krumpir ili uljana repica jer uzgajivači
vjeruju u svoje stalne poslovne partnere i dobavljače od kojih
dobivaju materijal.
(Hina) fl rt