FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RIJEKA: SKUP U POVODU 150. OBLJETNICE ROĐENJA MATKA LAGINJE

RIJEKA, 11. lipnja (Hina) - U povodu 150. obljetnice rođenja dr. Matka Laginje, u Rijeci je danas održan drugi dio znanstvenog skupa o njegovu životu i djelu, a na njegovu rodnu kuću u Klani postavljena je spomen-ploča.
RIJEKA, 11. lipnja (Hina) - U povodu 150. obljetnice rođenja dr. Matka Laginje, u Rijeci je danas održan drugi dio znanstvenog skupa o njegovu životu i djelu, a na njegovu rodnu kuću u Klani postavljena je spomen-ploča. #L# Skup, čiji je prvi dio bio jučer u zgradi HAZU-a u Zagrebu, održava se pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a pokrovitelj svih svečanosti i predsjednik Počasnog odbora obilježavanja 150. obljetnice rođenja Matka Laginje je predsjednik Vlade Ivica Račan. Na današnjem skupu uvodno je govorio primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je podsjetio na povijesno značenje djelovanja Laginje, kojega se prozvalo "Ocem Istre". Komadina je istaknuo da je Laginja, nastavljajući djelo Jurja Dobrile i drugih narodnih preporoditelja u Istri, omogućio početkom 40-ih godina prošlog stoljeća buđenje antifašističkog pokreta u Istri. Na temeljima Laginjina djela, nastavio je Komadina, donesena je odluka o pripajanju Istre matici domovini, odnosno o raskidanju veza s Italijom. Akademik Petar Strčić, predsjednik organizacijskog odbora ovog skupa, podsjetio je na životni put Matka Laginje, koji je rođen 1852. u Klani, a školovao se u Rijeci. Bio je pisac, pjesnik, autor kazališnih djela te hrvatski nacionalist u najboljem smislu te riječi, kazao je Strčić. Ocijenio ga je jednim od najumnijih ljudi Istre, uz Matiju Vlačića Ilirika, Vladimira Gortana, Jurja Dobrilu i Matu Balotu. Kao Laginjinu najveću zabludu Strčić je naveo zagovaranje ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom. Nakon stvaranja države Srba, Hrvata i Slovenaca bio je član vlade te države te nakon toga jedini hrvatski ban iz Istre. Laginja je zagovarao pravaštvo, iako se sa Starčevićem razilazio u nekim bitnim pitanjima. Umro je 1930. u Zagrebu, gdje je prognan nakon dolaska talijanskih fašista u Istru. Uz Strčića, na današnjem skupu izlagalo je još dvadesetak uglednih hrvatskih znanstvenika. (Hina) dsil jn

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙