ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Niska razina izdvajanja za obrazovanje, visoka porezna opterećenja, neefikasno tržište rada, ograničena financijska sredstva za podržavanje početnih "start up" projekata te nerazvijena profesionalna
infrastruktura podrške, samo su neki od razloga koji Hrvatsku svrstavaju u red zemalja sa vrlo niskom razinom ukupnih poduzetničkih aktivnosti.
ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Niska razina izdvajanja za obrazovanje,
visoka porezna opterećenja, neefikasno tržište rada, ograničena
financijska sredstva za podržavanje početnih "start up" projekata
te nerazvijena profesionalna infrastruktura podrške, samo su neki
od razloga koji Hrvatsku svrstavaju u red zemalja sa vrlo niskom
razinom ukupnih poduzetničkih aktivnosti.#L#
Pokazuju to prijevremeni rezultati istraživanja Centra za politiku
razvoja malih poduzeća (CEPOR), koje je na 2. međunarodnoj
konferenciji o malom gospodarstvu održanoj prošlog tjedna u
Šibeniku predstavila direktorica CEPOR-a Slavica Singer.
Istraživanje CEPOR-a dio je projekta Global Entrepreneurship
Monitor (GAM), kojeg zajednički vodi tim stručnjaka London
Business School i američkog Babson koledža. Hrvatska se u projekt
uključila ove godine, a konačni rezultati istraživanja koristit će
se za usporedbu s ostalih 37 zemalja uključenih u projekt te kao
budući generator političkih i gospodarskih promjena, a radi
poboljšanja stanja.
Dosadašnja istraživanja u okviru GEM projekta upućuju na oprez u
tvrdnjama o Hrvatskoj kao poduzetničkoj zemlji. Naime, mnogo je
"crnih točaka" koje onemogućavaju ostvarivanje visoke razine
poduzetničkog djelovanja, kazala je Singer. Primjerice, GEM model
razlikuje poduzetničku aktivnost nastalu zbog prisile te onu koja
je rezultat prepoznavanja poslovnih prilika.
Zemlje koje su prema dosadašnjim istraživanjima imale najveću
proporciju poduzetnika koji su to postali iz prisile (npr. gubitak
posla) ujedno su bile i najmanje razvijene zemlje. Takav je slučaj i
Hrvatska u kojoj su istraživanja provedena 1997. i 2000. godine na
uzorcima vlasnika malih i srednjih poduzeća pokazala kako se u 83
posto slučajeva radi o poduzetnicima koji su prvi u svojim
obiteljima pokrenuli vlastiti posao i to iz razloga ostanka bez
posla, najviše u procesu privatizacije.
To je, istaknula je Singer, izuzetno važan pokazatelj, jer prema
rezultatima dosadašnjih istraživanja GEM projekta, oni koji su
postali poduzetnici iz prisile imaju manja očekivanja od onih koji
su to postali zbog uočavanja poslovne prilike (mjereno
očekivanjima o razvoju vlastita poduzeća i rastom broja
zaposlenih).
Veliki problem u Hrvatskoj je i obrazovanje, jer obrazovanje iz
poduzetništva gotovo da i ne postoji, kazala je Singer. Naime, kod
nas još uvijek vrijedi pravilo da se "poduzetnikom postaje
rođenjem, a ne učenjem".
Također, Hrvatska je zemlja sa visokom stopom poreznih
opterećenja, što je svrstava u zemlje sa niskim indeksom
poduzetničkih aktivnosti. Naime, zemlje koje imaju viši indeks
poduzetničke aktivnosti imaju niži prihod od poreza mjereno kao
postotak od društvenog proizvoda (21 posto), dok su zemlje s niskim
indeksom poduzetničke aktivnosti imale najviše prihode upravo od
poreza (39 posto).
Cjeloviti rezultati GEM projekta i usporedba s ostalim zemljama
sudionicima projekta biti će prezentirani u prosincu ove godine,
nakon čega će se pokušati utvrditi sve aktivnosti koje je potrebno
poduzeti kako bi se eliminirala postojeća ograničenja
poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, kazala je Singer.
(Hina) tp ds