AU 3. VI. APA: ČEŠKA ČVRSTO STOJI IZA REZULTATA BENEŠOVIH DEKRETA

AUSTRIJA APA 3. VI. 2002. Češkoj nedostaje još samo šest poglavlja u pregovorima o pristupu EU "Izbori za češki parlament bit će održani nekoliko mjeseci prije priželjkivanog završetka pregovora o pristupu EU. Prag je zasada privremeno završio 25 od ukupno 31 poglavlja u pregovorima. Iako najteža područja poput poljoprivrede, prometa, politike konkurencije i financija još nisu načeta, češki se političari nadaju da će pregovori biti završeni u roku kako bi Češka 2004. mogla postati članicom Europske unije. Bez obzira na to hoće li proširenje biti provedeno kao 'big bang' primanjem 10 država odjednom ili će Europska unija primiti samo manju skupinu zemalja, Prag samosvjesno procjenjuje vlastitu poziciju. Ovogodišnja konjunktura bilježi plus od tri posto, stopa inflacije jest niska i iznosi tri do četiri posto a nezaposlenost ni u jednom trenutku nije dosegnula dvoznamenkaste vrijednosti. Problem je pak snažan porast zaduženja javnih proračuna koji će krajem ove godine činiti do osam posto u odnosu na 4,8 posto BDP-a 2000. g. Doduše, proteklih je mjeseci u raspravi o pristupu Češke EU u prvi plan stupilo pitanje Benešovih dekreta. Usprkos opetovanim uvjeravanjima članova Povjerenstva EU i inozemnih političara da pristup EU neće biti povezan s Benešovim dekretima, Prag je nepovjerljiv i budan. Prije nekoliko tjedana zastupnički je dom češkog parlamenta reagirao na uključivanje Europskog parlamenta u raspravu o toj temi rezolucijom koju su poduprle sve stranke a striktno odbija bilo kakvo dovođenje u pitanje Benešovih dekreta i iz njih proizišlih posljedica. U Pragu se u tom kontekstu sve češće govori o navodnim pokušajima revizije rezultata Drugog svjetskog rata. Nekoliko čeških političara upozorilo je u proljeće čak na 'osovinu Muenchen-Beč- Budimpešta', obećavši u predizbornoj kampanji da će 'braniti nacionalne interese'. Bio je to pogodak budući da rasprava o Benešovim dekretima izaziva uznemirenost i među građanima. Pokazala je to najnovija anketa o odnosu Čeha prema pristupu EU: samo 41 posto ispitanika izjasnio se u prilog pristupu dok je njih 36 posto bilo protiv. Bila je to dosada najmanja prednost zagovornika EU. U siječnju ove godine taj je odnos još iznosio 50 posto za i 20 posto protiv Europske unije. I druga su istraživanja očitovala tu tendenciju. Istraživači javnog mnijenja navode nekoliko razloga za tu promjenu raspoloženja - inozemni pritisak zbog Benešovih dekreta tek je jedan od njih. Jednim od uzroka istraživači javnog mnijenja smatraju i prijelazni rok za punu slobodu kretanja radne snage, koji iznosi do sedam godina. Osim toga, češki seljaci ne mire se s najavom da bi iz proračuna EU u prvoj fazi trebali primati samo četvrtinu subvencija koju dobivaju njihove kolege iz dosadašnjih članica EU. Češko stanovništvo izreći će posljednju riječ o pristupu EU sljedeće godine na referendumu. Praktično sve političke strane podupiru članstvo u EU - nije jednoznačna samo pozicija komunista (KSCM). Za pristup EU najsnažnije se zalažu socijaldemokrati (CSSD), kršćansko-demokratska narodna stranka i savez desno- liberalne slobodarske unije i liberalne Demokratske unije (US- DEU). Bitno je skeptičnija konzervativna Demokratska građanska stranka (ODS) Vaclava Klausa, za čijeg je mandata u vladi Češka 1996. podnijela zahtjev za pristupom. Parola ODS-a glasi 'Članstvo da - ali ne po svaku cijenu'. ODS je očigledno jedina stranka koja je pod vodstvom svog stručnjaka za vanjsku politiku i mogućeg ministra vanjskih poslova Jana Zahradila izradila i dokument o poziciji Češke izvan EU. U tom slučaju ODS namjerava forsirati odnose sa Sjedinjenim Državama. Osim toga, Klaus zahtijeva od EU jamstvo da neće postojati mogućnost za postavljanje zahtjeva u vezi s Benešovim dekretima - riječ je u prvom redu o pitanjima imovina. Socijaldemokrati nastupaju bitno naklonjenije prema Europi. Upozoravaju na moguću političku izolaciju i teške posljedice za gospodarstvo ne postane li Češka članicom EU. 'Bio bi to za nas udarac od kojeg se ne bismo oporavili desetke godina', smatra zamjenik premijera Pavel Rychetsky" na kraju priloga Petra Senka.